Zašto je sve više ljudi alergično na hranu?

Mlijeko, jaja, kikirikiili pšenica – to je za neke ljude horor opasan po život. Mnogi ljudi su također alergični na lješnjake, soju ili rakove. A ima ih još.

Prema nedavnoj studiji London Imperial Collegea, procijenjeni broj novih slučajeva alergije na hranu u Velikoj Britaniji se udvostručio u posljednjih deset godina: sa 76 slučajeva na 100.000 ljudi u 2008. na 160 slučajeva na 100.000 ljudi u 2018. To je oko 1,1 posto britanskog stanovništva koji je alergičan na hranu - više od 675.000 ljudi.

Međutim, alergije na hranu nisu samo britanski problem. Prema pregledu iz 2023. godine, 8 posto djece i 10 posto odrasle populacije širom svijeta pati od alergije na hranu. Većina oboljelih živi u industrijaliziranim zemljama i gradovima.

Što je zapravo alergija?

U slučaju alergije, imuni sustav reagira na, u principu bezopasne, strane tvari znacima upale i stvaranjem antitijela. Ova imunološka reakcija može se manifestirati preko osipa i naticanja. Mučnina, groznica ili astma mogu biti drugi simptomi.

Ponekad je aktivirana imunološka reakcija toliko jaka da dovodi do takozvanog anafilaktičkog šoka i samim tim do kolapsa krvotoka opasnog po život. Prema pregledu iz 2021, orasi, kravlje mlijeko i rakovi su najčešći pokretači anafilaksije širom svijeta.

Imajući u vidu potencijalni rizik po život koji predstavlja alergija na hranu, istraživači smatraju da je sve veći broj alarmantan. Prema britanskoj studiji, ljudi u siromašnijim oblastima potencijalno imaju manje pristupa lijekovima za hitne slučajeve koji spašavaju život.

Kako se razvija alergija na hranu?

Genetska predispozicija igra ulogu u razvoju alergija na hranu: djeca roditelja s alergijama imaju veći rizik da i sama postanu alergična. Ali istraživači su sigurni da genetika ne može biti sve.

Na kraju krajeva, broj alergija je veći u industrijaliziranim, urbanim životnim sredinama nego u ruralnim, prirodnijim životnim prostorima. Jedan od uzroka alergija na hranu stoga se može naći u našem načinu života, kaže Margitta Worm, profesorica imunomodulacije kod alergijskih bolesti na berlinskoj klinici Charite. "Živimo u okruženju s malo mikrobne kontaminacije."

Ono što u početku zvuči kao dobra vijest zapravo je problem. Zato što mikrobi utječu na takozvane T stanice. Postoji mnogo različitih podskupova T stanica. „Takozvane T pomoćne stanice igraju ključnu ulogu u alergijama", objašnjava Worm. One su te koji izazivaju prekomjernu imunološku reakciju u slučaju alergije.

"Mikrobi potiču formiranje T stanica u smjeru koji se suprotstavlja alergiji." Ne samo da su mikrobi češći na selu nego u gradu, već su i češći u svježoj hrani nego u visoko obrađenoj.

Istraživači stoga snažno pretpostavljaju da crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u razvoju alergija na hranu. Drugim riječima, loša ishrana nije samo uzrok mnogih bolesti, nego i potencijalni uzrok alergija.

Sprečavanje alergija na hranu - kako to funkcionira?

„Najsigurniji način da se klonite odgovarajuće hrane“, kaže Margitta Worm. "Ali: Postoje ljudi koji reagiraju alergično i na najmanju količinu kikirikija, na primjer." Ovi ljudi bi trebali sa sobom uvijek imati komplet za hitne slučajeve. Dakle, adrenalin, koji čisti dišne puteve u slučaju alergijske reakcije i stabilizira cirkulaciju, čime se suprotstavlja anafilaktičkom šoku.

Dugo su liječnici savjetovali trudnicama da izbjegavaju alergene poput kikirikija i, ako je moguće, da ih drže dalje od male djece. „Ali studije su pokazale da njihovo izbjegavanje povećava rizik od alergija. Trudnice mogu smanjiti rizik od alergija kod djece dojenjem i jedući što više svježe i manje prerađene hrane."

Zdrava ishrana od djetinjstva također može smanjiti rizik. Ako se pak, usprkos svim naporima, razvije alergija na hranu, mogućnosti liječenja su i dalje ograničene.

Mogu li se alergije na hranu liječiti?

Već duže vrijeme gotovo da nema napretka u razvoju efikasnih lijekova protiv alergija na hranu, kaže Worm. Između ostalog, farmaceutske kompanije se klone rizika koji bi kliničke studije mogle imati na pogođene kada bi se testirala efikasnost lijeka.

Imunoterapija, poput one koja se koristi za polensku groznicu, do sada je bila dostupna samo za alergije na kikiriki, kaže Worm. Pogođeni se postupno izlažu sve većim dozama alergena kako bi se povećala tolerancija imunog sistema. Terapija je odobrena samo za mlade između četiri i 18 godina, kaže Worm.

Lijek Xolair također je odobren u SAD-u za liječenje svih vrsta alergija na hranu od početka 2024. godine. Ovaj lijek se vezuje za tip antitijela imunoglobulina E (IgE) koji izaziva alergijsku reakciju i slabi je. Tako se rizik od teških alergijskih reakcija smanjuje. Međutim, ovaj lijek ne može izliječiti alergije na hranu.