Završen neobičan sastanak u Hiroshimi
22. svibnja 2023
Bio je to samit na simboličnom mjestu, trajao je neobično dugo - tri puna dana. Rijetko se događalo da na samitu G7 bude toliko bilateralnih razgovora. Obično se do posljednjeg trenutka vodi borba oko zajedničkog priopćenja, ali ovog puta sedam najvažnijih industrijskih zemalja pokazalo je rijetko viđenu slogu.
Nuklearno oružje
Japanski premijer Fumio Kishida sumirao je događaje pred Spomenikom mira u Hiroshimi sa čuvenom kupolom koja podsjeća na razaranja i više od 330.000 žrtava atomske bombe koju su 6. kolovoza 1945. na taj grad bacile Sjedinjene Američke Države. Rekao je da je ovo bio povijesni samit u gradu mira.
„Međunarodna zajednica se nalazi na povijesnoj prekretnici, nakon što smo bili svjedoci nasilnih pokušaja Rusije da jednostrano promijeni svoje granice. Samit u Hiroshimi je održan u situaciji u kojoj su načela suvereniteta i poštovanja nepovredivosti granica dovedeni u pitanje."
Po prvi put članice G7 su se u zajedničkom priopćenju obvezale na nuklearno razoružanje. Također su upozorile ruskog predsjednika Vladimira Putina na opasnost od nuklearne katastrofe.
Zelenski i nepokolebljiva solidarnost s Ukrajinom
Prema riječima japanskog premijera, sedam vodećih demokratskih industrijskih zemalja demonstriralo je svoju nepokolebljivu solidarnost s Ukrajinom pozivanjem na samit njenog predsjednika Volodimira Zelenskog.
On je tu priliku iskoristio i jedan i pol dan je dominirao događajima na samitu. Prvi put je osobno razgovarao sa šefovima država i vlada iz Indije, Brazila i Indonezije, gostima u Hiroshimi koji do sada nisu osudili rusku agresiju. Vođena je žustra rasprava, kako je kasnije navedeno, bez ulaženja u detalje.
Scholz: Dozvola isporuke F-16 je više poruka Rusiji
Američki predsjednik Joe Biden je saveznicima SAD-a dozvolio da Kijevu isporuče borbene zrakoplove američke proizvodnje tipa F-16. Zelenski se na tome zahvalio državama G7.
Koje zemlje ih imaju, a prije svega koje će ih i kada isporučiti - za sada je otvoreno pitanje. U EU-u ih imaju Danska, Nizozemska i Poljska, a na primjer Njemačka i Francuska ne.
Prvo će se obučavati ukrajinski piloti, a to može potrajati mjesecima. Za sada Ukrajina ima samo zrakoplove ruskog porijekla.
Njemački kancelar Olaf Scholz nije pokazao spremnost za sudjelovanje Njemačke u koaliciji za borbene zrakoplove, unatoč signalima iz Washingtona, kako je izjavio u razgovoru za ZDF.
„To je projekt koji je za sada više poruka upućena Rusiji, koja je povezana sa svim našim aktivnostima, a to je da Rusija ne bi trebala računati s tim da će podrška Ukrajini s vremenom biti sve manja."
Ukrajini pomoć, a Rusiji nove sankcije
Države članice skupine G7 obećale su pomoć Ukrajini koliko god bude potrebno i obvezale se da će „pojačati diplomatsku, financijsku, humanitarnu i vojnu podršku Ukrajini".
Također su pooštrile sankcije Rusiji i njezinim pristašama, pa će tako izvoz dijamanata iz Rusije biti ograničen. SAD je najavio nove sankcije protiv ruskih tvrtki, pojedinaca i organizacija. Velika Britanija dodatno planira ograničiti ruski izvoz bakra, nikla i aluminija.
Upozorenje Kini
Sudionici samita su i Kini uputili jasne poruke: Pekingu se nude konstruktivni i stabilni odnosi, ali se istovremeno zahtijeva da izvrši pritisak na Rusiju kako bi okončala rat u Ukrajini.
G7 također upozorava Kinu da se suzdrži od vojnih akcija protiv demokratskog Tajvana i odbacuje kineske teritorijalne pretenzije u regiji.
Investicije u Kinu trebale bi se bolje kontrolirati kako bi se zaštitile osjetljive tehnologije i isključila opasnost po nacionalnu sigurnost.
Europska unija se većim dijelom izborila da bude usvojen njen stav koji glasi: Zapad se ne želi odvojiti od važnog trgovinskog partnera Kine, ali želi smanjiti opasnost od prevelike ovisnosti - na primjer, kroz nova partnerstva u Africi, Aziji i Južnoj Americi, a radi nabave sirovina.
„Ne želimo da se u tim zemljama obavlja samo iskop sirovina, nego i prva faza obrade koja bi potaknula razvoj na licu mjesta. Mislim da je to veliki napredak i doprinos jednakosti u svijetu", rekao je njemački kancelar Scholz.
Samo 21 milijarda dolara za humanitarne krize
Borba protiv gladi u svijetu i borba protiv klimatskih promjena bile su na ovom samitu u drugom planu. Članice G7 su za ovu godinu obećale pomoć od 21 milijardi dolara za humanitarne krize.
To nije dovoljno, kažu organizacije koje pružaju razne vrste humanitarne pomoći. UN procjenjuje da je potrebno oko 55 milijardi američkih dolara.
Mnoge organizacije su izrazile nezadovoljstvo što G7 nije poduzeo konkretne korake u borbi protiv klimatske krize prije samita o klimi koji će se održati u studenome u Dubaiju.
Apel Srbiji i Kosovu da provode dogovoreno
Posljednja točka zajedničkog priopćenja šefova i vlada članica G7 sa samita u Hiroshimi posvećena je normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
„Pozdravljamo Sporazum na putu ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, kao i njegov Aneks o provedbi, postignut u okviru dijaloga uz posredovanje EU-a u Bruxellesu 27. veljače i u Ohridu 18. ožujka. Pozivamo obje strane da brzo i pošteno provedu ono za što su odgovorne, kako bi cjelokupan potencijal dogovorenog otvorili za građane Kosova i Srbije i unaprijedili dobrosusjedske odnose na Zapadnom Balkanu", piše pod točkom 65. na posljednjoj stranici (br.40) zajedničke izjave s samita.
Priredila: D. Roščić (ARD,ZDF, documents G7)
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu