Zapadni Balkan: U paketu ili u regati u EU?

Još od 2003. godine postoji obećanje da će EU pružiti ruku zemljama Zapadnog Balkana za učlanjenje u EU. Ali nekadašnji polet je nestao, sjaj izblijedio. Tko, kada i kako će biti primljen i dalje nije jasno. To je odgođeno za neku daleku budućnost. Odavno je obećanje dano 2003. u Solunu prestalo biti vjerodostojno, kaže za DW Gernot Erler, bivši njemački državni tajnik i predsjednik Društva za jugoistočnu Europu. Upravo je to ove države napravilo prijemčivim za druge utjecaje. "U toj konkurenciji raznih strategija u prošlosti je bilo pokušaja Kine, Rusije, Turske i arapskih zemalja da prošire svoj utjecaj na Zapadni Balkan", rekao je Erler tijekom godišnje skupštine Društva za jugoistočnu Europu u Münhenu. On je pozdravio činjenicu da nova strategija EU-a za Zapadni Balkan sadrži konkretan akcijski plan u kojemu svi mogu sudjelovati.

Kritičniji je stav Floriana Biebera, profesora Studija za jugoistočnu Europu iz Graza. "Dobra u postavljanju dijagnoze, loša u davanju prijedloga", rezimirao je on. Strategija je dobra, jer je Europska komisija po prvi put identificirala probleme na Zapadnom Balkanu. Riječ je o utjecaju privatnih interesa u javnom sektoru (state capture), organiziranom kriminalu, korupciji, problemima s pravnom državom. No strategija je loša jer su prijedlozi "polupečeni", smatra Bieber i dodaje: "Odbija se konfrontacija s onima koji su direktno izazvali te probleme". A to su najčešće vladajuće elite. Bieber upozorava na to da se u realizaciji strategije za Zapadni Balkan fokus ne bi trebao staviti samo na nju i zapostaviti se oporbene snage. "Moramo se pobrinuti da oporba ne preuzme antieuropski i nacionalistički diskurs", kaže Bieber. Posebno su u opasnosti Kosovo i Srbija: "Bila bi najveća opasnost da se EU poveže i napravi savez s autokratima u tim zemljama i da istovremeno izgubi oporbu koja na demokratski način pokušava izraziti kritiku."

Odgovornost na građanima

I zastupnik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović vidi veliki problem u vladajućim elitama na Balkanu. Puno je političara, kaže on, "koji apsulutno ne žele u EU, jer će u EU-u morati imati uređeni sustav, pravnu državu i uređeno društvo. U takvom okruženju oni ne vide svoju šansu". Juratović odgovornost prebacuje na građane Balkana. "Kakvi građani, takva politika - na žalost", dijagnosticira trezveno razvoj situacije na Zapadnom Balkanu ovaj Nijemac hrvatskog porijekla. "Ne želimo kolonije. Želimo partnere u demokratskom smislu."

Za njemačke zastupnike u Bundestagu jedno je jasno: U EU smije samo ona država Zapadnog Balkana, koja ispunjava kriterije. Zastupnik Zelenih Manuel Sarrazin nije shvatio predloženi rok za učlanjenje Srbije i Crne Gore u EU do 2025. kao čvrsto obećanje već kao obvezu političara tih zemalja da pokažu rezultate. "Ako do 2025. nacionalne političke elite ne budu pokazale rezultate, morat će objasniti svojim biračima, svojim građankama i građanima zašto to nisu napravili iako su mogli", kaže Sarrazin.

Pred Kosovom i BiH posebno težak put

I zastupnik CDU-a Peter Beyer inzistira na načelu uvjetovanja kao jedinog kriterija za učlanjenje. To znači da "se konkretne mjere trebaju realizirati u reformi javne uprave, pravne države, suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije"."Moraju se s time uhvatiti u koštac. Zakoni se ne smiju samo usvajati već i provoditi u praksi", ističe Bayer. Pritom se parlamentima pripisuje vrlo važna uloga. "Oni se moraju emancipirati. Oni su zakonodavna vlast i to moraju shvatiti i tako se ponašati", kaže ovaj političar CDU-a.

Michael Schmunk ne drži puno do tzv. "načela regate" po kojemu bi Srbija i Crna Gora prije drugih zemalja trebale ući u EU. Ovaj diplomat je kao predstavnik Njemačke radio u Sarajevu i Prištini i danas djeluje kao stručnjak za jugoistočnu Europu u različitim think tankovima. "Za preostale zemlje, posebno Kosovo i BiH, u kojima je situacija najkompliciranija, bit će posebno teško ostvariti članstvo u EU-u", kaže Schmunk osvrćući se na nedostatak oduševljenja unutar EU-a glede daljeg proširenja. Zato Schmunk predlaže da se šesdt preostalih zemalja Zapadnog Balkana povežu i razviju zajedničku strategiju kako bi nadvladale skepsu koja vlada u EU. "Mislim da bi samo tako - u paketu - postojala šansa da se jednog dana ove zemlje prime u EU", zaključuje.