Dvije stolice za nesvrstane u Kazanju

Ono što je bila samo ideja nakon terorističkog napada na SAD 2001. godine kako bi se stabilizirao financijski sustav, danas je političko-ekonomska grupacija s kapitalom teškim desetine milijardi eura i željom za privlačenjem što većeg broja država. Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika prošli su put od slogana BRICS do organizacije koja želi svoju valutu s što većim brojem zemalja u njoj.

To će biti glavna tema dvodnevnog samita u Kazanju, na kojem prema najavi sudjeluje 40 šefova država i vlada, ali i gostiju koji sudjeluju kao promatrači. Broj članica se udvostručio ulaskom Egipta, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Etiopije, a raste broj zemalja koje traže kartu za ulazak, poput Malezije i Tajlanda, ali i Turske, koja bi, ako joj bude odobren pristup, bila prva zemlja članica NATO saveza u BRICS-u.

Dva saveznika i Zapadni Balkan

„Naš predsjednik je jasno dao do znanja da Turska želi sudjelovati u svim važnim platformama, pa tako i u BRICS-u“, izjavio je prošlog mjeseca glasnogovornik vladajuće stranke turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, Omer Çelik, ne potvrđujući da je Ankara službeno podnijela zahtjev, već samo napomenuvši „da je to u procesu".

Iako polovica turske trgovine otpada na Europsku uniju, nije mali broj onih koji smatraju da bi sudjelovanje Turske u BRICS-u moglo biti čak i korisno za smanjenje anti-zapadne politike.

Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, za sada ne postoji interes za sudjelovanje u ovoj grupi, osim dva politička saveznika. Dok je u Bosni i Hercegovini bošnjačka politika protiv bilo kakve suradnje s BRICS-om i s bilo kojim drugim organizacijama osim EU-a, u Banjoj Luci i Beogradu ne misle tako. Za samit u Kazanju pozivnicu je dobio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji sudjeluje u svojstvu promatrača.

„Svijet vapi za ovakvom vrstom suradnje", poručio je Dodik iz Kazanja, očekujući razgovore sa šefovima država na marginama samita, navodeći da ovaj pokret poštuje suverenitet i unutarnje uređenje zemalja, zbog čega „predstavlja budućnost čovječanstva“.

Dok Dodik u Kazanju čeka odgovore „kako će se svijet dalje razvijati“, susjedna Srbija igra i dalje na sigurnu kartu. Odgovor na pitanje hoće li sudjelovati na samitu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgađao je danima, dramatizirajući svaki potez oko toga, da bi dan pred samit rekao kako zbog ranije preuzetih obaveza šalje delegaciju koja će predstavljati Srbiju u Kazanju. Njegovo sudjelovanje bi, kako kaže, moglo biti protumačeno kao skretanje Srbije s europskog puta, bez obzira na ranije dogovorene sastanke s europskim dužnosnicima.

„Poštujem Putina, nisam krio i rekao sam mu i da nema ovih sastanaka bilo bi mi teško doći, vjerujem da razumijete Srbiju, Srbija je jedina koja nije pristupila nijednoj deklaraciji protiv Rusije, on to visoko cijeni, rekao sam da ćemo poslati delegaciju, četvero ministara – Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić, Nenad Popović, Adriana Mesarović“, rekao je Vučić za RTS.

I ovce i novce

Kopija Pokreta nesvrstanih, kako ih već zovu neki ekonomisti, teško da može imati jaču snagu u globalnim odnosima, čega je svjesna i EU, ali i Amerika. Ipak, u raspodjeli tih snaga vidi se tko ima kakve preferencije, a što se tiče Dodika i Vučića, stvar je potpuno jasna.

„Beograd i Banja Luka žele i ovce i novce. A ne može oboje“, kaže karijerni diplomat i publicist iz Beograda Srećko Đukić, navodeći da su se Beograd, ali i Bosna i Hercegovina, odlučili za EU. Zato sudjelovanje na najvišoj razini na samitu BRICS-a zahtijeva prilično objašnjenja nastavlja li Srbija doista kretanje prema Europskoj uniji. I ranije je bilo prilika u kojima su se mnogi uvjerili da Srbija samo formalno inzistira na europskom putu, a da se suštinski to ne događa“, kaže Đukić, navodeći da Vučić nastavlja voditi „agoniju srpske vanjske politike sjedenja na više stolica, usprkos tvrdnjama da sjedi samo na srpskoj stolici“.

Nova obračunska valuta?

Novim članicama BRICS nudi lakši pristup novcu, kao i politički prostor koji ne ovisi o Amerikancima. Ekonomist Zoran Pavlović ne vidi ovu grupu kao prijetnju bilo kome, već kao mogućnost širenja tržišta koja je potrebna BiH.

„Tržište EU počelo je gubiti tempo i dinamiku zbog rata u Ukrajini. Izgubili su energent. Primjer, sva proizvodnja kože i tekstila u BiH za prošlu zimu u Europi je propala jer nije bilo zime. Sada imamo vapaje u industriji za drugim tržištima“, kaže Pavlović, navodeći da u takvim situacijama suradnja na tom planu ne mora biti ništa loše.

„Mi ne vodimo brigu o našoj ekonomiji zbog ove ili one politike. Zašto ne bismo ušli na neko tržište kako bismo kompenzirali gubitke na tržištima EU i CEFTE“, kaže Pavlović, ne strahujući ni od najave jedinstvene valute, što je na dugom štapu.

„Podsjetit ću vas da je Jugoslavija imala obračun s Rusijom u klirinškim dolarima i to nikome nije smetalo. A davalo je standarde koji nisu ugrožavali ni američki dolar ni naš dinar u tom trenutku“, zaključuje Pavlović.

Postavlja se, međutim, pitanje je li proširenje BRICS-aviše političko nego ekonomsko pitanje, s obzirom na stvaranje saveza koji bi mogao biti kontra Grupi G7 najrazvijenijih zemalja svijeta - Americi, Kanadi, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Japanu i Velikoj Britaniji.

Svjetska banka plasirala je 73 milijarde dolara partnerskim zemljama u prošloj godini, dok je BRICS izdvojio 33 milijarde u istom razdoblju. Dio ekonomista tvrdi da je pet glavnih članica bloka povećalo trgovinsku razmjenu za preko 50 posto, samo je pitanje je li to u korist manjih zemalja ili onih koje pretendiraju preuzeti dominaciju unutar grupe.