Zahvaljujući koroni, Njemačka juri u digitalizaciju

Silom prilika sad milijuni građana Njemačke rade kod kuće, sastaju se u video-konferencijama, nastava se odvija putem interneta i odjednom su mnogi otkrili digitalne platforme koje zapravo postoje već godinama. Ono što je prije pandemije bilo nezamislivo je sad postala nova normalnost. No to nije čitava slika: još uvijek čitav niz poduzeća i tvrtki radi na stari način. Čak i u ovoj pandemiji koja traje više od mjesec dana, mnoge područne službe zdravstvene zaštite šalju nove brojke o zaraženima i smrtnim slučajevima u berlinski institut Robert Koch - faksom.

Ali Nils Britze, voditelj odjela za digitalne poslovne procese u informatičkoj udruzi Bitkom je uvjeren kako je digitalna tehnologija pokazala što može - i dokazala svoju učinkovitost: "Prije svega sektori koji do sad nisu bili baš predvodnici u digitalizaciji su sad otkrili mogućnost ubrati plodove digitalizacije i sa takvim rješenjima brzo doći do dobrih rezultata", kaže u razgovoru za DW.

Što nedostaje faksu?

"Digitalne tehnologije aktualno i potencijalno imaju golem potencijal. I upravo sad su to rješenja koji održavaju društveni život, počev od i-trgovine pa do digitalnih državnih službi i virtualnih učionica." U pravilu, veliki koncerni su se već odavno okrenuli digitalizaciji i samo tako su još u mogućnosti voditi poslove diljem svijeta. Ali sad te mogućnosti sve više otkrivaju male i srednje tvrtke koje su donedavno više vjerovale pismu u omotnici, faksu i papirnatim katalozima.

Britze nas uvjerava kako "graniči sa čudom" kako brzo su u ovo doba pandemije takvi digitalni procesi našli svoje mjesto u njemačkim tvrtkama, od zajedničkog korištenja "oblaka" podataka i dokumenata sa zajedničkog poslužitelja pa do video-konferencija. Priznaje kako tu još ima mnogo posla jer nije dovoljno posegnuti za takvim tehnologijama, nego se i uprava tvrtke i njeni suradnici moraju naučiti prilagoditi svoje radne procese kako bi se polučio maksimalni učinak. "Digitalizirati loš radni proces znači stvoriti na kraju još gori digitalni radni proces", kaže informatički stručnjak.

Naravno, takav rad iz svoje kuće pretpostavlja i veće povjerenje u učinkovitost suradnika, ali i drugačiji oblik inicijative u zajedničkom radu. Može potrajati neko vrijeme da se svi nauče na novi oblik rada, ali je Britze uvjeren kako se "kotač digitalizacije više ne može vratiti unazad".

Još postoji granica

Slično iskustvo je i u SAD: savjetnička tvrtka Global Workplace Analytics je prema provedenoj anketi procijenila kako će 30% zaposlenih ubuduće raditi od kuće više dana tjedno - prije pandemije je u Home Officeu barem ponekad radilo jedva 5% zaposlenih. Ali i istraživanje sveučilišta MIT procjenjuje kako će i nakon pandemije gotovo trećina zaposlenih sjesti za radno mjesto u svom vlastitom domu. No i druga američka sveučilišta upozoravaju: u ovoj pandemiji je već dostignut maksimum broja osoba koji tako mogu raditi.

I u Njemačkoj su mogućnosti na granici: kako se čuje iz ovdašnjeg Telekoma, kapaciteti postojeće mreže mogu podnijeti sve ove nove pokušaje rada od kuće - koje dolaze povrh streaminga filmova i zabavnih sadržaja koji se masovno koriste u vremenu kad je najbolje ostati kod kuće, samo zato jer je "prava" privreda praktično stala. Da bi se ispunili i novi i zahtjevi korisnika koji su sad morali zatvoriti svoje pogone mora se značajno uložiti u nove i pouzdanije mreže, dostupne diljem Njemačke.

Digitalizacija je ozbiljna stvar

To nije jedini mogući problem: nas ljude je trenutno blokirao virus korone, no i računala također imaju nebrojene viruse koji bi tek onda mogli potpuno blokirati svijet rada. Tvrtke koje sad otkrivaju prednosti digitalizacije moraju također još mnogo uložiti u sigurnost od takvih napada. Tu su i informatički stručnjaci jednoglasni: mnoštvo tvrtki imaju možda tek elementarne prepreke za moguće napade, mnoge male tvrtke uopće niti nemaju nekoga tko bi redovito unaprjeđivao takvu zaštitu.

Mnogo je posla i u još jednom području informatike: povjerljivosti podataka. Upravo zbog opasnosti od zaraze je i udruženje privatnih liječničkih praksi toplo savjetovalo svojim članovima neka što više toga obavljaju video-konferencijama i u digitalnom svijetu. No to istovremeno znači da u mreži ima mnoštvo veoma povjerljivih i osobnih podataka koji nipošto ne smiju doći u krive ruke. I poduzeća često tek prekasno otkrivaju kako njihovi podaci u "oblacima" interneta nipošto ne znači da ih nitko ne može dosegnuti i zlouporabiti.