Za koga će glasati migranti u Njemačkoj?

U Berlin je došao zbog ljubavi, kaže Juan Diaz smiješeći se. Odmah se zaljubio u grad u kojem se pripadnici mnogih nacionalnosti protežu kao kakav šaroliki tepih. Juan Diaz je Amerikanac, a njegovi roditelji Kubanci koji su od režima Fidela Castra pobjegli u Miami. Juan Diaz već sedam godina ima njemačko državljanstvo. "Zatražio sam državljanstvo jer želim imati pravo suodlučivanja. Želim i ja odlučivati o tome tko će biti kancelar, tko će ući u parlament", kaže on.

Prema posljednjim podacima Saveznog ureda za statistiku objavljenim 2011, u Njemačkoj živi 16 milijuna stanovnika stranog podrijetla. Riječ je o ljudima koji su sami napustili svoju domovinu ili čiji su roditelji, baka i djed došli živjeti u Njemačku. Veliki dio njih je ili premlad ili ne može birati jer nema njemačko državljanstvo. Naime, samo oni koji imaju njemačke putovnice, imaju i pravo glasa. Izuzetak su građani EU-a. Oni i bez državljanstva mogu glasati na lokalnim i izborima za Europski parlament. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, na predstojećim parlamentarnim izborima u rujnu će jedna trećina osoba stranog podrijetla moći glasati. Tendencija je u porastu: 2011. njemačko državljanstvo dobilo čak 100.000 građana.

Stranačka naklonost ovisi i o tome odakle netko dolazi

Jedna studija Saveznog ureda za migracije i izbjeglice urađena 2012. godine, pokazala je da osobe stranog podrijetla prosječno manje izlaze na glasanje. Za Juana Diaza je to nezamislivo: "Fantastično je kada u poštanskom sandučiću nađem obavijest gdje i kada mogu glasati. Pravo glasa je značajno osnovno ljudsko pravo", kaže on. Kao medijator između sukobljenih strana on mnogo putuje, često i po zemljama Balkana. U tom slučaju svoj glas on šalje putem pošte.

Useljenici u Njemačkoj prilikom glasanja su naklonjeniji dvjema velikim strankama - Demokršćanskoj uniji (CDU) i Socijaldemokratskoj stranci (SDP), kaže Ingrid Tucci iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. Ona je istraživala lojalnost osoba stranog podrijetla prema strankama. Rezultati su pokazali da oni koji su 50-ih, 60-ih godina u Njemačku došli kao "gastarbajteri" iz južne Europe, Jugoslavije i Turske, biraju SDP. Ti useljenici tradicionalno dolaze iz "radničkog miljea", kaže ona. Osobe njemačkog podrijetkla koji su nakon kraja hladnog rata iz Sovjetskog saveza došli u Njemačku, više su naklonjeni Demokršćanskoj i Kršćansko-socijalnoj uniji (CDU/CSU) . Religija, kaže Tucci, igra relativno malu ulogu. Njezina istraživanja su pokazala da religija, razina obrazovanja i zanimanje imaju samo mali utjecaj na sklonost nekoj određenoj stranci. Istraživanja su pokazala i da opredijeljenost prema CDU-u ili SDP-u polako nestaje u drugoj generaciji. Čak 18 posto djece useljenika bi svoj glas dali stranici Zelenih.

Juan Diaz ne želi reći za koga će u rujnu glasati. U prošlosti je radio za jednog CDU političara, bio je aktivan tijekom mnogih sjednica Zelenih, a često posjećuje i razne stranačke političke diskusije u Berlinu.