Zašto su tržišta tako živčana?
9. kolovoza 2011Oglas
Ako je ikad postojalo povjerenje financijskog svijeta prema političarima, ovih dana se ne vidi niti traga od toga: što god političari obećaju i koliko god se zaklinjali u stabilnost i gospodarski rast, na burzama je sve više onih koji radije - prodaju dok još mogu izvući neku vrijednost. Na žalost, postoji i dobrih razloga za nervozu - i mnogo pitanja, što nam donosi bliska budućnost.
Rejting Sjedinjenih Američkih Država
Japanska nacionalna banka je objavila kako i dalje "vjeruje" u američko gospodarstvo i kako će zadržati i obveznice Washingtona. Ali što će učiniti ostali? Zato bi se moglo doći do zaključka: prodati, dok je još cijena visoka.
Italija
Europska središnja banka je objavila kako će stati iza članica koje imaju problema, ali već na slučaju Grčke se pokazalo da to nije najbolje rješenje: konačno, mnogi se slažu u procjeni kako nije zadaća središnje europske novčarske institucije da bude najveći zajmodavac državama u poteškoćama.
Intervencija
No kada smo već kod intervencija na tržištu, iskustvo je pokazalo kako one uspjevaju jedino pod tri pretpostavke. To je slično kao kad se zakopava neka pukotina u tlu: treba biti spremno mnogo zemlje, dobra lopata i snažne ruke - i sigurnost da u toj pukotini negdje postoji dno. Već kod Grčke se pokazala potreba da se naknadno dogovaraju nova sredstva jer prva nisu bila dovoljna, umjesto "dobre lopate i snažnih ruku" je tu nesloga i beskonačni pregovori, a "solidnost tla" je bila i ostala upitna - ne samo u slučaju Grčke. Inače, državnim intervencijama se raduju samo špekulanti - jer će novac i dalje "curiti".
Političari
Osobito iz redova "Tee Party", ekstremno konzervativnih republikanaca, se čuju i izjave gdje je teško vjerovati da taj političar zna, kakve posljedice će to imati i za nacionalno i za svjetsko gospodarstvo. Isto tako se pokazalo kako su mnogi od trenutnih problema izuzetno složeni - i teško se oteti dojmu da mnogi političari donose odluke koje će jedva "držati vodu" i do slijedećih izbora.
Ulagači
Njihov se ukupan broj u posljednjih deset godina smanjio za 37% na još samo 8,1 milijuna malih dioničara.
Njihovo ponašanje na tržištu kapitala je u pravilu - konzervativno. "Mali dioničar, u najgorem slučaju, ima svoju ženu za vratom koja ga upozorava 'nemoj raditi gluposti", objašnjava Gottfried Heller, stručnjak za investicije. Banke i fondovi pak imaju zaposlenike koji se ne smiju pojaviti šefu pred očima ako ne prodaju vrijednosnice kojima vrijednost pada. Štoviše, neke novčarske kuće imaju samo računala koja donose takve odluke. To znači da je tržište postalo nemilosrdno prema vrijednosnicama kojima vrijednost pada - pa makar i privremeno.
Štednja
Sve je to loše za posao na burzi i tako slijedi isti zaključak, uspjelo u mjerama štednje ili će pak SAD dobiti još nižu ocjenu vjerodostojnosti (stručnjaci smatraju kako tu stoje šanse 1:3 u slijedećih 10 mjeseci): prodati dok je vrijeme.
Kina
Narodna Republika ima američkih državnih obveznica u vrijednosti od jednog bilijuna i 160 milijardi dolara i povrh toga najveće devizne rezerve na svijetu koje se procjenjuju na 3 bilijuna dolara. Zato ne čudi izuzetno oštra reakcija iz Kine koja optužuje SAD kako se "uvijek iznova zadužuje" i "ignorira načelo zdravog razuma kako treba živjeti prema svojim mogućnostima." Zato je hitno potrebno da Amerika obuzda svoje "gigantske vojne izdatke" i "napuhane programe socijalne pomoći."
U tim oštrim riječima i stručnjaci na Zapadu prepoznaju i priličnu dozu straha Pekinga kojem je i njeno gospodarstvo - a po svemu sudeći i politička stabilnost, utemeljena na zapravo vrtoglavim stopama gospodarskog rasta koji iznosi i po 10% godišnje. Hendrik Leber iz investicijske kuće Acatis Investment je uvjeren kako je Kina još manje spremna suočiti se s krizom nego Zapad - i kako bi to pak moglo imati upravo nesagledive posljedice.
Vojnici na mostu
Ali baš kao kad vojnici stupaju preko mosta, čitav niz istovremenih nevolja stvara vibracije od kojih bi se most mogao srušiti. Zato mnogi strahuju kako se upravo to trenutno događa na svjetskim financijskim tržištima.
Autor: A. Šubić (agencije)
Odg. ured.: A. Legović
Oglas