Zašto rat još nije odlučen

Kada je počeo rat, ruska vojska je imala efekat iznenađenja na svojoj strani. Napad je počela na širokom frontu: na istoku Ukrajine, s Krima, ali i na sjeveru. Na sjever su trupe ušle iz Bjelorusije i krenule prema Kijevu. Glavni grad Ukrajine udaljen je samo 150 kilometara.

Na dan kada je počeo rat, vojni analitičar Franz-Stefan Gadys napisao je za "Deutschlandfunk" da je to bio "pristup sličan onima iz udžbenika kada je riječ o ruskoj vojnoj doktrini" - s kopnenim raketama dugog dometa, s balističkim projektilima, raspoređivanjem zračno-desantnih postrojbi i raspoređivanjem mehaniziranih postrojbi.

Prije rata, kada je Putin još skrivao svoje ciljeve, mnogi su promatrači računali sa tim da će ruske snage prvo zauzeti istočnu Ukrajinu, uključujući grad Mariupol u Azovskom moru i okolna područja, kako bi uspostavili siguran kopneni most prema Krimu.

Očekivalo se brže zauzimanje dijelova zemlje

Ruska vojska je gađala skoro sve zračne luke u zemlji, a u pet dana od početka rata zauzela je dijelove juga i istoka zemlje. Međutim, čini se da je zauzeti teritorij manji nego što se općenito očekivalo.

Tako je ukrajinska vojska uspjela odbiti prve napade na glavni grad Kijev; a iz Harkiva, drugog po veličini grada u zemlji, protjerali su napadače. Bivši general NATO-a Hans-Lothar Domröse izjavio je u ponedjeljak za prvi program njemačke televizije ARD da je bio potpuno "šokiran". On je dodao međutim da se čini da rusko napredovanje zapinje.

„Ruske trupe pobjeđuju"

Politolog Carlo Marsala sa sveučilišta Bundeswehra u Münchenu gleda na situaciju u kojoj se nalazi ruska vojska nešto drugačije. Stvari "ne idu dobro" za ukrajinsku vojsku, rekao je on za magazin Focus u ponedjeljak. "Ruske trupe pobjeđuju - samo im treba puno duže nego što su i sami najvjerojatnije očekivali", rekao je on.

Marsala za to navodi nekoliko razloga. On, između ostalog, govori o "logističkim problemima", posebice s dopunom goriva. Također postoje izvješća o nedostacima u opskrbi napadačkih trupa, kaže on.

Podcijenjen otpor

Većina zapadnih promatrača slaže se da je Rusija podcijenila ukrajinski otpor. Pozivi ruskog predsjednika Vladimira Putina narodu i vojsci da sruše vladu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nisu imali učinka. Umjesto toga, Ukrajinci se brane "vrlo održivo", rekao je bivši general NATO-a Egon Ramms za drugi program njemačke televizije ZDF tokom vikenda.

Mnogi Ukrajinci su se dobrovoljno prijavili u borbu proteklih dana, a vojska u Kijevu podijelila je oružje s ciljem pružanja otpora. Na ulicama glavnog grada građani su krenuli u pripremu molotovljevih koktela.

To je scenarij od kojeg je ruska vojska strahovala, navode stručnjaci. "Ulične borbe u gradovima protiv branitelja koji su odlučni učiniti sve je za mehanizirane snage skoro neriješiv zadatak", rekao je bivši general pukovnik Bundeswehra Heinrich Brauss za tagesschau.de.

Brauss je stoga također iznenađen kontinuiranim napadom ruskih oružanih snaga na Harkov umjesto da se oslanjaju na prostorno opsežne operacije. To bi, kako kaže, također moglo biti zbog obrambene sposobnosti ukrajinske vojske. S druge strane, na jugu ruska vojska očito napreduje kako bi uspostavila kopnenu vezu između Donbasa i Krima.

Afganistan 2.0"?

Slično smatra i bivši general Domröse. "Gradovi su poput planina", rekao je Domröse, misleći na poraz sovjetske vojske u ratu 1980-ih u Afganistanu. Svatko tko tamo prodre s jedinicama "bez nadmoći" mora očekivati ​​da će biti "pucano iz podruma i šahtova podzemne željeznice i iz bunkera". Domröseovo stajališta je da bi ovo možda mogao biti "Afganistan 2.0" za rusku vojsku.

Politolog Marsala pojačane raketne napade od početka tjedna vidi kao promjenu strategije napadača. Nakon što na početku ruska vojska "nije uspjela postići nikakav odlučujući dobitak" te je bilo "značajnih gubitaka", vodstvo vojske je, kako kaže, odustalo od pokušaja koncentriranja na vojne ciljeve na nekim mjestima. Sada, kaže on, vojno rukovodstvo očito pokušava veoma neciljanom paljbom preuzeti gradove ne obazirući se na gubitke.

Bjelorusija također šalje trupe

Istodobno se pojačavaju napadačke jedinice, nakon što je do sada samo dio vojnika koji su mjesecima bili stacionirani po Ukrajini poslan u borbe. Bjelorusija sada također sudjeluje u ratu sa svojim jedinicama uz Rusiju.

Bivši general-pukovnik Brauss naglašava da rat ne traje ni sedam dana, a koherentan plan ruske vojske s jasnim ciljem se izvana još ne može prepoznati. No to, kako kaže, ne mora značiti da nužno ima velikih vojnih pogrešaka.

Može li država biti trajno okupirana?

Međutim, ako Putin želi razoružati Ukrajinu, morao bi je potpuno osvojiti i okupirati – rizikujući dug i krvavi gerilski rat.

Rusija je koncentrirala oko 200.000 vojnika oko Ukrajine. No i ovaj ogromni broj teško da bi mogao biti dovoljan da trajno okupira drugu najveću europsku državu po veličini i kontrolira oko 41 milijun Ukrajinaca, kaže politolog Marsala.

Stručnjaci NATO-a tvrde da su identificirali probleme motivacije među ruskim vojnicima, navodno i zato što nisu bili informirani o svrsi

svoje misije. To se izvana ne može provjeriti, kao ni mnogo toga u ovom ratu.

Rusija pojačava svoje napade i premješta velike jedinice prema glavnom gradu Ukrajine. Čini se da rat protiv Ukrajine ulazi u drugu fazu – a to su loše vijesti za civilno stanovništvo.

Z. Ilić (Tagesschau)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu