Vučedol - impresivna kultura stara 5.500 godina

Vučedolski muzej u Vukovaru otvoren je 2015. godine i od tada je primio 200.000 posjetitelja. Postao je prava meka za turiste kojih u Vukovaru, vjerovali ili ne, ima sve više.

Zbog svog jedinstvenog dizajna (ukopan je u brdo koje je danas vinograd, a nekad je bilo dijelom naselja pradavnih stanovnika današnje Hrvatske), primio je više međunarodnih nagrada, a nedavno i nagradu Hrvatske turističke zajednice za interaktivni vodič za najmlađe: „Dolkine priče" i Dnevnik malog arheologa.

Na ovakvim su kolima davni indoeuropski narodi vozili svoju imovinu kada su došli iz Azije. Prve ljudske naseobine na području Vukovara datiraju iz razdoblja 6. tisućljeća prije Krista, dok se početak Vučedolske kulture datira oko 3.500 godina prije Krista. Kultura je stara kao i egipatska, a starija je i od Troje. Vučedol je nekada bio najveće naselje od Atene do današnjeg Münchena.

Arheološka iskapanja počela su krajem 19. stoljeća, kada je arheološki lokalitet iz neolitika pronašao Josip Brunšmid, direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu i prvi profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na fotografiji je jedna od arheoloških sprava iz tog doba.

U ovakvim se posudama varilo pivo. Vučedol je dom i prvog piva, ne u Hrvatskoj, već u svijetu. Inače, muzej će biti dio Arheološkog parka Vučedol, za čiju je gradnju osigurano 15 milijuna eura iz EU-fondova.

Život uz Dunav zahtijevao je i plovidbu. Davni su stanovnici tog područja dubili debla da bi dobili kanue. Tehnika kojom su to radili bila je poznata i Indijancima u Americi – uzeli bi deblo i palili kontrolirane vatre koje su dubile deblo. Konačni oblik postigli bi sjekirama.

Harpun i udice pronađene u Vučedolu. Riba iz Dunava je bila jedna od glavnih namirnica tadašnjih stanovnika, a ade na velikoj rijeci i sporiji rukavci u kojima su mogli lakše ploviti vjerojatno jedan od razloga što su to mjesto odabrali za život.

Rekonstrukcija tipične kuće pripadnika Vučedolske kulture.

Otvoreno ognjište i krovište od slame dovodile su do čestih požara. Vučedolci bi na temeljima spaljene kuće jednostavno izgradili novu, što je arheolozima dalo slojeve za istraživanje.

Iako to možda ne biste očekivali, Vučedolci su radili tkanine. Na fotografiji su replike napravljene po uzoru na uzorke s grnčarija.

Detalj odjeće.

Detalj odjeće.

U muzeju nećete naći poznatu Vučedolsku golubicu (zapravo jarebicu), simbol Vukovara koja se čuva u Zagrebu, ali ćete vidjeti senzacionalan nalaz koji datira iz razdoblja od oko 2.800 godina prije Krista – glineni model čizmice. Ono što je osobito interesantno je da je čizmica desna, odnosno da su Vučedolci već u to doba radili obuću za lijevu i desnu nogu.

Na temelju modela, radnici Borova izradili su replike obuće iz toga doba.

Nije osobito oštra, ali za uništavanje korova i šipražja svakako je mogla dobro poslužiti.

U ovakvim su pećima Vučedolci talili rudaču, koju su vjerojatno dobivali trgovinom s udaljenim krajevima. Metalurg je ujedno bio i šaman, a rano su otkrili da su pare od taljenja otrovne te je šaman živio u kući izdvojenoj od ostalih.

U rano brončano doba Vučedolci su pomoću kalupa izrađivali vrlo precizne i jednake vrhove sjekira i drugog alata. Na fotografiji su kalupi i sječiva.

Sva je pronađena grnčarija bogato oslikana.

Posude koje su izrađivali bile su vrlo različitih dizajna, oblika i veličina. Moglo bi se reći da je ovo prvi Tupperware.

Orionov kalendar, jedan od najznačajnijih nalaza u Vučedolu. Vučedolci su puno promatrali noćno nebo i poznavali velik broj sazviježđa, te su napravili i prvi kalendar. Ovaj nalaz nekoliko je stoljeća stariji od primjerice britanskog Stonehengea.

Kostur čovjeka, vjerojatno šamana, pokopanog u obliku sazviježđa.

Grobnica bračnog para svjedoči o strašnom običaju – kada bi muž umro, žena je morala ispiti otrov i poći za njim kako bi zajedno bili pokopani. Muž koji bi nadživio ženu, međutim, nije morao umrijeti.

Detalj ljudskih ostataka iz muzeja na temelju kojih stručnjaci puno mogu zaključiti o tomu kako su živjeli i kako su umirali.

Na temelju pronađenih kostura, forenzičkom analizom rekonstruirano je kako su pradavni stanovnici Hrvatske izgledali. Ne tako različito od nas, zar ne?