"Više mi je žao djece u Africi nego Grka"
28. svibnja 2012Proteklog vikenda je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde dala opsežni intervju britanskom listu Guardian u kojem je jasno pokazala kako joj je već dojadila rasprava o pomoći Grčkoj. Na pitanje brine li ju to što grčke trudnice više ne mogu računati na pomoć babica i što tamošnji bolesnici više ne mogu dobiti lijekove koje bi im spasili život, odgovorila je: "Više mislim na malu djecu jednog malog sela u Nigeru koja imaju školu dva sata na dan dok njih troje dijele jednu stolicu i koji su željni obrazovanja. Oni su cijelo vrijeme u mojoj glavi. Jer mislim da oni još više trebaju pomoć nego ljudi u Grčkoj."
Mišljenje direktorice MMF-a je veoma jednostavno: Grci bi si trebali više pomoći sami sebi, prije svega tako da plaćaju porez svojoj državi. Jer utaja poreza i laganje pred poreznicima je nešto kao nacionalni sport u Grčkoj i usprkos ponekim uspjesima financijske inspekcije u toj zemlji u posljednje vrijeme, zapravo Grci trenutno plaćaju još manje poreza nego inače. Utoliko nema pretjeranog razumijevanja za stanovnike Grčke koji neće oklijevati pred svakom prilikom da državi ne plate ono što joj pripada, ali će zato bučno prosvjedovati kad država više nema novaca da plaća službe i usluge za građane, od škola i bolnica pa do odvoza otpada i komunalnih usluga.
"To je uvreda!"
Jasne riječi Christine Lagarde su razjarile mnoge grčke političare. Predsjednik grčkih socijalista Evangelos Venizelos tvrdi kako je ona "uvrijedila Grke" i pozivao ju je "da još jednom razmisli o rečenom" te da povuče svoje izjave. Predsjednik radikalne ljevice Grčke Aleksis Cipras pak tvrdi kako njegovi sugrađani srednjeg staleža već plaćaju "neizdržive" poreze, ali i kako je "posljednje što Grci trebaju suosjećanje" direktorice MMF-a.
No iako je tehnička vlada koja je nedavno izgubila podršku birača doista uvela čitav niz novih poreza i povećala stare, ne samo da je svakom poduzetniku izazov prevariti poreznike - najčešće bez ozbiljnijih posljedica čak i ako bude uhvaćen, nego je na primjer Grčka pravoslavna crkva još uvijek pošteđena plaćanja poreza. S druge strane, vlada Španjolske se upustila - za tu pretežito katoličku zemlju - u doista vratoloman poduhvat i od crkve zatražiti plaćanje poreza.
Grci bi "i ovce i novce"
Doduše, prema konkordatu s Vatikanom iz godine 1979. tamošnja crkva je oslobođena plaćanja poreza, ali vlada španjolskih socijaldemokrata je ove nedjelje (28.5.) objavila mišljenje kako se to odnosi samo na nekretnine gdje su doista bogomolje, dakle same crkve. Za sve ostale nekretnine i prihode od njih - stanove, rezidencije, zemljišta i poljoprivredna imanja - i crkva treba plaćati porez kao i svi drugi Španjolci.
A dok Madrid ne oklijeva upustiti se ni u takve, politički izuzetno osjetljive korake kako bi napunio državnu blagajnu, doista se stječe dojam kako bi Grci najradije "i ovce i novce". Tako 78% tamošnjih stanovnika želi zadržati euro kao valutu, ali otprilike isto toliko ne želi da njihova zemlja udovolji zahtjevima koje postavlja "trojka"; MMF, ESB i EK. S druge strane, na primjer u Njemačkoj je i sve više građana koji gube strpljenje. Prema ispitivanju koje je provela televizijska postaja ZDF, dok je u studenome prošle godine 49% upitanih zagovaralo isključenje Grčke iz eurozone, ovog mjeseca ih je već 60%.