1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Sloboda medijaGlobalno

Ugrožena sloboda medija: sve više žena u zatvoru

14. prosinca 2022

Najveća opasnost vreba novinarke u Kini i Iranu. Nažalost, raste i broj ubijenih novinarki i novinara širom svijeta. Jedan od razloga je i rat u Ukrajini.

https://p.dw.com/p/4Ktdh
Symbolbild Frau mit Kamera, Presse
Foto: Karine Péron Le Ouay/IMAGO/Hans Lucas

Prethodne dvije godine su Reporteri bez granica zabilježili manje ubijenih novinara, ali ove godine ih je do 1. prosinca bilo 20 posto više. „Veliku ulogu" u rastu broja s 48 ubijenih novinara prošle godine, na 58 ove,  prema stručnjaku Reportera bez granica Christopheru Reschu, odigrao je ruski napad na Ukrajinu. Ukrajina je s osam do sad ubijenih novinara na drugom mjestu najopasnijih zemalja svijeta za rad medija.

Organizirani kriminal

Samo u Meksiku je poginulo više novinarki i novinara radeći svoj posao, bilo ih je jedanaest, četiri više nego 2021. Time je Meksiko četvrti put uzastopno na čelu ove neslavne liste. Najveći broj novinarki i novinara tamo je ubijen zbog istraživačkog rada o kriminalnom miljeu krijumčara narkotika. Organizirani kriminal i korupcija koja prožima i najviše državne funkcije je, po Reporterima bez granica, često smrtonosna mješavina.

Posebno su ugroženi lokalni medijski radnici koji često svoj angažman za slobodno izvještavanje plaćaju glavom. Christopher Resch kaže da je to razlika u odnosu na rat u Ukrajini jer u njemu najčešće stradaju strani novinari koji „dolaze izvana”.

Ukrajinski novinar i fotograf Jevgenij Maloletka na ratnom poprištu kod Harkiva
Ukrajinski novinar i fotograf Jevgenij Maloletka na ratnom poprištu kod HarkivaFoto: Mstyslav Chernov/AP Photo/picture alliance

Reporteri bez granica se zajedno s meksičkom partnerskom organizacijom godinama zalažu za bolju zaštitu kolegica i kolega u Meksiku, čiji je život često u opasnosti. Ali usprkos mjerama koje poduzima država „kao da se ne događa ništa”. Samo u siječnju su ubijena tri muškarca i jedna žena.

533 novinarke i novinara širom svijeta su u zatvorima

Prema podacima Reportera bez granica širom svijeta je ubijeno sedam novinarki, što je dvanaest posto od ukupno ubijenih. A postotak zatvorenih novinarki je još veći i iznosi petnaest posto. Do prvog prosinca 2022. u zatvorima širom svijeta je ukupno 533 novinarki i novinara – više nego ikad.

Broj žena iz ove profesije koje su dospjele u zatvor povećao se za 28 posto, njih je sada 78. Čak četvrtina tog broja otpada na Kinu i Iran. Stručnjak Reportera bez granica Christopher Resch kaže da se radi o smišljenoj represiji nad ženama u zemljama kao što su Iran i Bjelorusija. Tu se namjerno poigravaju njihovom ranjivošću. „To se namjerno primjenjuje da bi se širilo što više užasa i straha od represije".

Najpoznatiji zatvorenik na svijetu – Julian Assange

Reporteri bez granica inzistiraju na pridržavanju međunarodno dogovorenih standarda širom svijeta kako bi osim novinara zaštitili sve ostale skupine medijskih djelatnika, od kamermana do producenata. Pritom je na prvom mjestu Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, koja barem može poslužiti kao osnova za tužbu protiv toga što se događa u pojedinim zemljama. „Iako to najprije stoji samo na papiru."

Demonstracije u Londonu za puštanje na slobodu Juliana Assangea
Demonstracije u Londonu za puštanje na slobodu Juliana AssangeaFoto: Niklas Halle'N/AFP/Getty Images

Pritom Reporteri bez granica ne misle samo na diktatorske i autoritarne režime, već i na demokratske zemlje. Julian Assange, osnivač investigativne platforme WikiLeaks, još uvijek je u posebno osiguranom zatvorskom odjelu u Velikoj Britaniji. Sjedinjene Američke Države godinama traže da ga London izruči, a u tom slučaju bi mu prijetila kazna doživotnog zatvora zbog navodnog odavanja državnih tajni. Assange, koji je inače državljanin Australije, obolio je u zatvoru, i ponovo je tema i u godišnjem izvještaju Reportera bez granica za 2022.

Javno stvoreni pritisak se i te kako osjeća. „To stalno čujemo od novinarki i novinara koje puste na slobodu“, kaže Christopher Resch. Njegov zaključak nije optimističan, ali ni potpuno lišen nade: „Smatram da sve to izgleda poprilično mračno. Ali ne bih rekao da je potpuno crno."