Ugrožavaju li cijene struje njemačku industriju?

Vani su niske temperature tipične za veljaču, ali u ljevaonici je vrućina. Tekući metal transportira se iznad glava radnika do mjesta gdje se izlijeva i hladi. Ljevaonica Lößnitz u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj proizvodi dijelove za Audi, BMW i Porsche. Direktor Max Jankowsky zabrinut je za budućnost svojih 85 radnika: „Od sadašnjih cijena električne energije me boli želudac. To je velika nesigurnost.“

I njegov djed bio je na čelu ove tvrtke, koja postoji već 176 godina. Preživjela je ekonomske krize i ratove. No, Jankowsky je zabrinut za budućnost. 

Visoke cijene energije

Ljevaonica Lößnitz nije usamljen slučaj. Uwe Reinecke, generalni direktor proizvođača čelika Feralpi Stahl, koji zapošljava 850 radnika, kaže za DW da ponekad mora obustaviti proizvodnju. Direktorica čeličane Georgsmarienhütte, Anne-Marie Großmann, navodi da njezinih 6.000 radnika trenutačno radi samo noću i vikendom, kada je struja jeftinija.

Oba proizvođača čelika koriste električnu energiju za proces taljenja rude i potrebne su im ogromne količine. Samo jedna čeličana godišnje potroši električne energije koliko i grad od 150.000 stanovnika.

Srce industrije

Čeličane i željezare srce su industrije jer proizvode ključni osnovni materijal – metale od kojih se zatim izrađuju automobili, mostovi i tračnice. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) prošle je godine provela anketu među 300 poduzeća koja su veliki potrošači električne energije o tome koliko uspijevaju postići ciljeve energetske tranzicije prema čišćim izvorima energije i zaštiti klime. 

Čak 45 posto poduzeća planira smanjenje proizvodnje ili njezino preseljenje u inozemstvo zbog visokih troškova energije. 

Oscilacije cijena

Cijena električne energije naglo je porasla 2022. godine. Industrijska cijena struje sastoji se od nameta i poreza, kao i troškova za električnu mrežu.

Njemačka proizvodi struju i u plinskim elektranama. Nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., dotok ruskog plina u zemlju naglo je opao, a cijena energije porasla. U međuvremenu su se cijene industrijske električne energije vratile na razinu prije rata. 

Pad međunarodne konkurentnosti?

Achim Dercks, zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore, kaže za DW da je energija u Njemačkoj među najskupljima u svijetu te da Njemačka, kada je riječ o troškovima energije, nije konkurentna ni u Europi ni u svijetu.

Sjedinjene Američke Države imaju znatno nižu cijenu energije – 2023. godine kilovatsat je ondje koštao 7 centi, dok je u Njemačkoj iznosio 20 centi. U Kini je cijena bila 8 centi. Ti podaci proizlaze iz istraživanja koje je objavilo Udruženje bavarske industrije.

Godine 2022. cijene energije u Njemačkoj bile su nešto iznad europskog prosjeka. Veliki industrijski potrošači plaćali su oko 10 posto više od europskog prosjeka. Ako se uzmu u obzir potrošači srednje veličine, tada je slika bila povoljnija – plaćali su prosječnu europsku cijenu. No, to je bila godina kada su zbog ruskog napada na Ukrajinu cijene električne energije naglo porasle u cijeloj Europi, pa takvo uspoređivanje nije sasvim precizno. 

Teško usporedive cijene

Industrijska cijena električne energije razlikuje se ovisno o djelatnosti, veličini tvrtke i načinu korištenja energije, jer su različiti i porezi te naknade za korištenje energetske mreže. Pekara sigurno plaća drugačiju cijenu od ljevaonice.

Teško je uspoređivati i međunarodne cijene električne energije. Krajnja cijena za potrošače ovisi i o kupovnoj moći u pojedinoj zemlji, napominje Leonard Probst iz Instituta Fraunhofer za solarne energetske sustave: „Ne uspoređujemo, primjerice, ni cijenu kruha u Njemačkoj i Bugarskoj.“ Zato brojke daju samo okvirne smjernice i treba ih promatrati s oprezom.

Budući razvoj

Max Jankowsky iz ljevaonice Lößnitz pokazuje hrpu koksa ispred tvorničke hale. Proizvodnja se još uvijek oslanja na tradicionalne metode. No, svaka upotreba fosilnih goriva u Njemačkoj i Europskoj uniji opterećena je dodatnim nametima zbog emisije ugljičnog dioksida. Cilj je učiniti skupljima proizvode koji se proizvode na način koji šteti klimi. Zbog toga proizvodnja na bazi koksa dugoročno postaje neisplativa. 

Jankowsky želi prijeći s koksa na druge izvore energije, ali visoka cijena električne energije ga brine: „Proces taljenja želimo u budućnosti obavljati pomoću električne energije, ali trenutno mi se to čini kao juriš na nož.“ Dodaje kako im je, kao srednje velikom poduzeću, potrebna pomoć za transformaciju.

Leonard Probst iz Instituta Fraunhofer za solarnu energiju i Swantje Fiedler, znanstvena voditeljica Foruma za ekološko-socijalno tržišno gospodarstvo, očekuju da će se cijene električne energije stabilizirati te padati s dodatnim razvojem obnovljivih izvora energije. No, hoće li se to dogoditi dovoljno brzo za poduzeća poput ljevaonice Lößnitz?

U predizbornoj kampanji za izvanredne parlamentarne izbore u Njemačkoj mnoge stranke obećavaju stabilizaciju pa čak i smanjenje poreza na energiju te naknada za energetske mreže.versprechen die Stromsteuer und Netzentgelte zu stabilisieren oder zu senken.