Ubijaju ih jer im se dive

Tigar je u većini azijskih kultura simbol snage, no danas je postao životinja kojoj je potrebna zaštita. Nekoć su tigrovi živjeli na povezanim prostorima koji su se protezali od današnjeg Pakistana do dalekog istoka Rusije. Procjenjuje se da je prije 100 godina na tom području živjelo sto tisuća tih divljih mačaka. Danas tigrovi žive još samo u pojedinim enklavama, zoolozi govore o "otocima". Na najmanjem od njih samo još 30 životinja može preživjeti. Južnokineski tigar mogao bi biti sljedeća vrsta koja će izumrijeti. "Tigar je danas ugroženiji nego ikada", tvrdi Roland Gramling iz organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF).

Tigrove kosti protiv artritisa

Pritom je upravo tigrova snaga razlog što je on ugrožen. On je naime omiljeni plijen krivolovaca prije svega zbog njegovih navodno ljekovitih svojstava. Osim krzna, gotovo čitavo tijelo ima svoje tržište: proizvodi od tigra u Aziji slove kao čudesno sredstvo protiv raznoraznih bolesti - njuška protiv epilepsije, kosti protiv artritisa, brkovi protiv karijesa. Trgovina ovim proizvodima cvjeta prije svega u Kini, a zahvaljujući porastu standarda ekspandira i prodaja na crno.

Do sada se nije uspjelo stati joj na kraj. U ponedjeljak (13.2.) su se u Bangkoku sastali šefovi policije i carine 13 zemalja u kojima još žive tigrovi, kako bi razmotrili mogućnosti da se prekine nezakonita trgovina jer se radi o biznisu "teškom" milijarde. Američki Centar za međunarodnu politiku procjenjuje da ilegalna trgovina životinjskim proizvodima donosi osam do deset milijardi dolara godišnje. Tigrove kosti su, pored bjelokosti, krzna tibetanske antilope i rogova nosoroga, najskuplji proizvodi.

Pritom su životinjski proizvodi poput tigrovih kostiju odavno nestali iz tradicionalne kineske medicine kako se ona danas uči. Niti jedan liječnik koji se bavi takvom medicinom danas u Kini ne bi propisao tigrove kosti, kaže Paul Unschuld s ugledne berlinske bolnice Charité, koji proučava povijest kineske medicine. Unatoč tome u nekim azijskim kulturama i dalje uporno opstaje vjerovanje u čudesnu moć dijelova tigra ili nosoroga. Unschuld ide korak dalje i tvrdi da su za to što se tigrovi i danas ubijaju zbog navodnih ljekovitih svojstava krivi "neki ljudi koji imaju previše novca i koji misle da si ovakvim egzotičnim sredstvima mogu uljepšati život".

Sve manje prostora za život

Prema WWF-u danas u divljini živi još 3.200 tigrova, do 1.500 od toga u Indiji, oko 1.000 u jugoistočnoj Aziji i više stotina u Maleziji, na Sumatri i na dalekom istoku Rusije. Osim zato što su meta krivolovaca, oni su ugroženi i jer im se stalno smanjuje prostor za život. "Pritom tigrovi uopće nisu zahtjevni", ukazuje Roland Gramling iz WWF-a. Oni, naime, mogu živjeti i u močvarnim područjima Bangladeša kao i u šumskim predjelima ruske tajge, u tropskoj klimi Sumatre i na sibirskoj hladnoći. Jedino što im treba je - prostor - dakle međusobno povezana područja, kako bi mogli naći dovoljno plijena. A upravo je to problem. Jer tigrova uglavnom još ima u zemljama koje bilježe veliki porast stanovništva i gospodarski rast. U njima je očuvanje šuma rijetko na vrhu prioriteta.

Raznoraznim programima poput pošumljavanja organizacije za zaštitu životinja pokušavaju sačuvati tigrove od izumiranja. Kada bi im se uspio sačuvati životni prostor, postojale bi prilično velike šanse da to i uspije jer se tigrovi brzo razmnožavaju. No, ako se to ne dogodi, ubrzo će tigrovi živjeti samo - u zoološkom vrtu. Već i danas ih je znatno manje u prirodi nego po svim registriranim i neregistriranim kavezima u svijetu.

Autor: Mathias Bölinger/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković