Kancelar Scholz u nastupnoj posjeti Izraelu

Ruska invazija na Ukrajinu danima je dominantna tema u svim medijima i u Izraelu. Mnogi ovdje s velikom zabrinutošću promatraju razvoj događaja, posebno Izraelci ukrajinskog ili ruskog porijekla. Izrael ima kulturne veze i s Rusijom i s Ukrajinom - zemljom čiji je predsjednik Židov.

Izrael neutralan?

Poltički, Izrael u ovoj situaciji još uvijek pokušava diplomatski ostati uglavnom „neutralan", kako ne bi ugrozio odnose sa sukobljenim stranama. Izraelski mediji raspravljaju koliko dugo Izrael može održavati ovu delikatnu ravnotežu.

Premijer Naftali Bennett je do sada izbjegavao direktnu osudu Rusije. Promatrači to pripisuju, između ostalog, potrebom Izraela da se sa Rusijom u susjednoj Siriji, kako bi tamo nastavio svoje vojne aktivnosti. Time Izrael želi spriječiti prijeteće iransko prisustvo na svojoj sjevernoj granici.

Ministar vanjskih poslova Jair Lapid, s druge strane, nazvao je ruski napad „teškim kršenjem međunarodnog prava". Štoviše, očekuje se da će Izrael podržati rezoluciju o osudi ruske invazije na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.

„Izraelska Vlada je u sukobu interesa – s jedne strane je dio zapadne alijanse, na strani SAD-a. S druge strane, veoma pazi kako se ne bi podrivala [vojna] koordinacija sa Rusijom u Siriji", kaže povjesničar Deni Orbah sa Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

Zbog svog dobrog odnosa sa obje strane u sukobu, Izrael je čak viđen kao mogući posrednik. Premijer Bennett razgovarao je u petak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a u nedjelju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Putovanje usred rata

U ovoj atmosferi, njemački kancelar Olaf Scholz dolazi u Izrael – u kratku posjetu. Program prvenstveno uključuje razgovore s izraelskim političarima, posjetu izraelskom parlamentu, Knesetu i memorijalu holokausta Jad Vašem u Jeruzalemu, zajedno sa Bennettom.

Za kancelara Scholza, koji je još uvijek u velikoj mjeri nepoznat mnogim Izraelcima, ovo je prva posjeta Izraelu od kako je 8. prosinca 2021. preuzeo dužnost kancelara. Očekuje se da će prema Izraelu i Palestincima nastaviti politiku svoje prethodnice Angele Merkel. Međutim, ovoga puta neće otputovati u Ramallu ili Jordan kao što je očigledno bilo planirano.

Njemačko-izraelske odnose definira Holokaust, u kojem su Nijemci sistematski ubili šest milijuna Židova. Od uspostavljanja diplomatskih odnosa 1965. odnosi dviju zemalja postaju sve bliži - na političkom, ekonomskom, kulturnom i vojnom planu.

Ostale teme - Iran?

Pored rata u Ukrajini, Izrael će vjerojatno htjeti razgovarati i o pregovorima o obnovi nuklearnog sporazuma s Iranom koji se vode u Beču. U Izraelu postoji zabrinutost da je sukob između Rusije i Ukrajine gurnuo u drugi plan te pregovore.

Direktne razgovore o sporazumu pod nazivom Zajednički sveobuhvatni program za akciju (JCPOA) iz 2015. trenutno vode Velika Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija.

SAD, koje su raskinule sporazum pod američkim predsjednikom Trampom 2018., indirektni su pregovarački partner.

Izraelski premijer Bennett je više puta rekao da Izrael, koji nije strana u pregovorima, neće biti vezan nikakvim sporazumom.

Potencijalna obnova nuklearnog sporazuma s Iranom jedno je od rijetkih pitanja o kojima njemačka i izraelska vlada imaju različita mišljenja.

„Mislim da će [kancelar Scholz] uglavnom željeti razgovarati o Ukrajini, ali će Izrael pokušati da tema bude i Iran. To je jedno od najhitnijih pitanja. Izrael bi želio da Njemačka zauzme oštriji stav prema Iranu – kada je u pitanju JCPOA, ali i kada je u pitanju Iran općenito", kaže vojni povijesničar Deni Orbach."

Ali Ukrajina će naravno biti glavna tema posjete. Kako je priopćilo izraelsko ministarstvo vanjskih poslova, ministar Jair Lapid i njegova njemačka kolegica Annalena Baerbock prošlog su tjedna telefonski razmijenili informacije o situaciji.

Humanitarna pomoć za Ukrajinu

U međuvremenu, Izrael podržava Ukrajinu humanitarnom pomoći. Oko 100 tona bi treba biti dopremljeno u Ukrajinu tijekom narednih dana, uključujući medicinsku opremu, šatore, vreće za spavanje i deke.

A na granicama s Poljskom, Moldavijom, Rumunjskom i Mađarskom, službenici izraelske ambasade rade na tome da pomognu svojim državljanima koji bježe od rata.

Izrelski mediji također izveštavaju o povećanom broju Židova iz Ukrajine koji se žele prijaviti za dugoročno iseljavanje u Izrael - kako bi izbjegli rat.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu