U proračun iz džepova špekulanata
29. rujna 2011Oglas
Iz bojazni da bi porez na financijske transakcije predstavljao nedostatak za konkurentnost Londona kao financijskog i burzovnog staništa, vlada Velike Britanije može svojim vetom zaustaviti planove Europske komisije. Još istoga dana (28.9.) kada je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izašao s prijedlogom pred zastupnike u Europskom parlamentu u Strasbourgu, iz Londona je stigla vijest kako tamo nisu pristalice takvog poreza.
Europska komisija polazi od toga da bi spomenuti porez, dugoročno gledavši, nešto ublažio rast, ali isto tako u Europskoj komisiji pitaju članice, što bi bila alternativa? Svaki porez ima negativan utjecaj na rast, poručio je povjerenik Algirdas Semeta, član Europske komisije zadužen za poreze.
Banke bi trebale promisliti svoj poslovni model
Porez bi prije svega pogodio banke koje djeluju u takozvanoj "visko rizičnoj frekventnoj trgovini" - odnosno koje vrtoglavom brzinom trguju vrijednosnicama kako bi zaradili i na najmanjim razlikama u cijeni. Te banke bi morale promisliti svoj poslovni model i pozitivan učinak bi mogao biti da se onda okrenu "realnom gospodarstvu", smatra povjerenik. Europska komisija smatra kako bi financijski sektor trebao bi gospodarstvu staviti na raspolaganje resurse za poštenu cijenu, dok je u prošlosti zlorabio svoju ulogu.
Stručnjaci komisije su uvjerene kako banke neće moći jednostavno "svaliti" ovaj porez na klijente jer ionako postoji velika borba za korisnike među 8.800 banaka u Europskoj uniji. Osim toga, građani s manjim i srednjim prihodima se u pravilu ne bave špekuliranjem.
Porez bi bio moguće uvesti i prije 2014. godine ako se tako slože članice Europske unije. Kod konkretnog pitanja, koji bi dio tog poreza ostao u zemljama članicama, a koji bi bio proslijeđen Europskoj uniji je Bruxelles još otvoren za prijedloge. Ali taj ključ raspodjele bi morao biti poznat do pregovora o idućem srednjoročnom financijskom razdoblju koje traje od 2014. do 2020. godine.
"Ili svi, ili - nitko!"
Na taj način bi porezom bilo obuhvaćeno oko 85 posto financijskog poslovanja između financijskih institucija svih vrsta - privatne osobe bi u načelu bile izuzete od plaćanja. Komisija računa najmanje s poreznom stopom od 0,1 posto za kredite i vrijednosne papire i 0,01 posto za derivate.
Banke na nogama
Inače, porez na financijske transakcije najprije je predložila Austrija, a nakon početnog odbijanja su i u Berlinu i nekim drugim europskim metropolama uvidjeli kako je takav porez dobra ideja. Ali i dalje vlada ogorčeno protivljenje drugih industrijskih nacija: Europska komisija je uzaludno pokušavala navesti čitavu skupinu zemalja G-20 na takav namet financijskim transakcijama, ali su SAD, Kanada, Australija i Kina ostale odlučne protivnice takvih nameta.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Od. ured.: A. Šubić
Oglas