Trgovina naftom iz iranskog zatvora
9. listopada 2020
U rujnu je izvoz iranske nafte znatno porastao, navodi agencija Reuters. Ona se poziva na podatke internetske platforme TankerTrackers koji upućuju na to da je prošlog mjeseca izvezeno možda i do 1,5 milijuna barela sirove nafte dnevno. To je najviše u posljednjih godinu i pol, te dvostruko više no u kolovozu. Podaci ove platforme pokazuju da se gotovo polovica izvoza odvija transferom "s broda na brod".
Izvoz nafte u tajnosti
Ti podaci ništa ne govore o konačnim odredištima izvoza. Pretpostavka je da je Iran pronašao nove puteve transporta kako bi izbjegao sankcije Sjedinjenih Američkih Država. "Koliko se nafte doista proizvodi i izvozi te kolika je zarada, to je tajna", kaže Navid Dšamšidi, novinar iz Teherana u razgovoru za DW. "Ministarstvu nafte naravno uopće nije u interesu objavljivati takve informacije."
Razlog tom prikrivanju su naravno američke sankcije. SAD je svima koji kupuju iransku naftu zaprijetio sankcijama, a po navodima lista Washington Post čak nudi i nagradu od 15 milijuna dolara za informacije o ilegalnoj trgovini iranskom naftom. Uslijed sankcija je iranski izvoz nafte bio spao od 2,7 milijuna barela dnevno u svibnju 2018. na svega 400.000 barela dnevno u siječnju ove godine.
Ključan igrač
U sličnoj se situaciji Iran već nalazio 2012. za vrijeme mandata predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada - i tada su razlog bile američke sankcije. Cilj je bio prisiliti Teheran na pregovore o iranskom atomskom programu. No iranska se nafta ipak prodavala, i to zahvaljujući jednoj mreži posrednika i trgovaca koji su djelovali po nalogu Revolucionarne garde.
Jedna od ključnih osoba je tada bio Babak Sandžani koji je kasnije, u prosincu 2013., uhićen. On je stvorio mrežu s više od 60 firmi koje su sjedišta imale u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Turskoj i Maleziji. Uz pomoć te mreže je prodavao milijune barela nafte na crnom tržištu. To za Iran nije bio problem. Ali jest to da je Sandžani pritom dio novca odvajao za sebe - riječ je, prema optužnici, o oko 2,6 milijardi eura.
U zatvoru, ali koristan
Nakon promjene na vlasti 2013., kada je Ahmadinedžada zamijenio Hasan Rohani, došlo je i do promjene kursa iranske vanjske politike - što je na kraju rezultiralo sklapanjem atomskog sporazuma sa SAD-om i EU-om u srpnju 2015. Taj razvoj događaja nije bio povoljan za Sandžanija. On je bio uhićen i u ožujku 2016. zbog korupcije osuđen na smrt.
Ali kazna nije izvršena. Njegova imovina u Iranu u vrijednosti od oko 600 milijuna eura mu je zaplijenjena, no on državi duguje još oko dvije milijarde. Ali prije svega se čini da su kontakti i poslovne veze iz starih dana njegova najvažnija 'polica životnog osiguranja'.
"Sretan sam da on dosada nije pogubljen", kaže novinar Dšamšidi. On poznaje Sandžanija od prije, u vrijeme kada je mogao nesmetano obavljati svoje poslove često je bio u medijima. "Njegovo je suđenje bilo politički motivirano. Nakon promjene na vrhu države on se našao između dvije vatre. Ja pretpostavljam da je sada prisiljen ponovo koristiti svoje kontakte kako bi pomogao sadašnjoj vladi", smatra Dšamšidi.
"Mnogi nam pomažu"
Sandžani je u ožujku zbog korone pušten na odmor - zaštitna mjera koju primjerice osuđeni aktivisti za ljudska prava nisu imali. U međuvremenu je navodno ponovo u zatvoru. Ali za poznavatelje prilika u Iranu je to bilo znakovito. Jednako kao činjenica da je Sandžani već mjesecima aktivan na društvenim mrežama, između ostalog i na Instagramu i Facebooku.
Osim toga je nedavno pristupio i mreži Imo, jednoj aplikaciji za besplatne video-pozive. I to neki u Iranu tumače kao indiciju da Sandžani ponovo obnavlja svoje poslovne veze.
No ekonomski stručnjak Aliresa Salavati iz Londona nije u to siguran. "Sandžanijeve metode zaobilaženja sankcija su poznate Sjedinjenim Državama. Ne vjerujem da bi ga iranski ministar za naftu za tako nešto ponovo aktivirao", kaže Salavati u razgovoru za DW. Ali na kraju svejedno napominje: "Pod pritiskom sankcija su na kraju ipak revolucionarni gardisti ti koji odlučuju."
Vlada u Teheranu je u svakom slučaju upućena na suradnju tako utjecajnih posrednika, to priznaje i ministar za naftu Bidžan Sangane. "Ja ću prihvatiti svaku pomoć kako bi zaobišli sankcije", izjavio je u parlamentu. A onda je zadovoljno dodao: "No moram priznati da nam mnogi već i pomažu kako bismo naftu prodavali na crnom tržištu."