Tko voli domovinu, taj će je braniti

Stara kuća drvene konstrukcije s vidljivim gredama smještena je gotovo na vrhu brežuljka Kreuzberga koji se uzdiže iznad doline uz rijeku Ahr. Odatle, s obiteljskog imanja stare katoličko-porajnske plemićke loze, pogled seže po okolnim brežuljcima i dolinama bogatim šumom. Nakon nekoliko trenutaka otvaraju se teška hrastova vrata. Barun Philipp von Boeselager osobno prima goste, unatoč afričkoj vrućini odjeven u svijetložuto odijelo, s kravatom oko vrata.

Postoji opasnost nedostatka patriotizma

«Tko voli svoju domovinu, taj će je i braniti. I bit će rodoljub, a da zbog toga ne postane pretjerani nacionalist. Ta opasnost danas ne postoji. Mi smo vrlo povezani s Francuzima – kao nakon Prvog svjetskog rata. Na međunarodnoj razini smo posvuda zastupljeni i tome se veselimo. Dakle, ne postoji opasnost pretjeranog nacionalizma. Nego postoji opasnost nedostatka patriotizma», kaže von Boeselager.

Kao da je progutao štap barun sjedi uspravno, gotovo kruto. Noge je prebacio jednu preko druge. Prodorni pogled usmjeren je u jednu imaginarnu točku na zidu na kojem vise uokvirene slike. Pravi vojnik. «Ako vidim da nešto ide krivo, doista krivo, protiv moje savjesti, a to je odlučujuće, onda moram biti spreman tomu se suprotstaviti. Najprije možda nekim malim člankom, ako se radi o bezazlenoj stvari. A ako stvari postanu ozbiljne, onda više ne vrijedi pruska uzrečica «naredba je naredba». Nego savjest je važnija od poslušnosti. Naravno, savjest mora biti kršćanski usmjerena.»

Kad nešto ide u krivo, treba reagirati

Barun Philipp von Boeselager pripadao je užem krugu urotnika od 20. srpnja 1944. godine. On je nabavio eksploziv koji je Claus von Stauffenberg upotrijebio u neuspjelom atentatu na Adolfa Hitlera. On je prije toga pripremio atentat na Hitlera pištoljem koji je otkazan u posljednjoj sekundi. «Za mene je otpor postao jako važan, a na to sam se odlučio kad sam čuo za Hitlerove zločine.»

Masovna ubojstva židova i Roma i očito predstojeći ratni poraz naveli su Beoselagera, koji je tada bio zapovjednik jedne konjaničke postrojbe na istočnom frontu, da se okrene otporu. Kada je Stauffenbergov atentat propao, mnogi urotnici su ubijeni. Boeselager kao nekim čudom nije otkriven. Čitav život je podsjećao da je bilo i drukčijih Nijemaca, da nisu svi bili ubojice.

Kritično o scijentolozima

U vezi s novim filmom o grofu Stauffenbergu, kojega glumi poznati glumac Tom Cruise, kaže da to može samoj stvari koristiti. Ali, na članstvo Toma Cruisea u scijentološkoj crkvi gleda kritično: «Ta zajednica ima cilj koji je suprotnost od onoga za što se borio Stauffenberg. Ta zajednica želi, ako sam dobro shvatio, autoritarnim putem stvoriti duštvo koje se smatra višom rasom. Ona djelomice teži ciljevima kojima su težili nacisti. Dakle, želi upravo suprotnost od onoga za što je umro Stauffenberg. A to je naravno groteskno.»

Na stolu u dnevnoj sobi slučajno se nalazi jedna knjiga o ratu u Iraku. Naslov: «Kronika jednog neželjenog rata – kako je svjetska javnost manipulirana i kako je kršeno međunarodno pravo.» Philipp von Boeselager u rujnu navršava 90 godina, ali jedini još živi sudionik atentata na Hitlera od 20. srpnja 1944. još nije prestao boriti se.