1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ObrazovanjeNjemačka

SZ: Studirati u Hrvatskoj, raditi u Bavarskoj

Anto Janković pripremio
30. srpnja 2024

Njemačke novine Süddeutsche Zeitung pišu o jednoj novoj ideji za rješavanje problema nedostatka liječnika. Bavarski CSU predlaže stipendiranje studenata u inozemstvu ako će kasnije raditi u Njemačkoj.

https://p.dw.com/p/4isi1
Studenti u dvorani na sveučilištu, ispred njih kostur
Studij medicine je vrlo poželjan, ali nema mjesta za sveFoto: picture-alliance/dpa/W. Grubitzsch

„U borbi protiv nestašice liječnika bavarska vlada je proteklih godina jako puno investirala u izobrazbu liječnika i stvorila ukupno 2.700 dodatnih mjesta na studiju medicine“, piše Süddeutsche Zeitung (SZ). I napominje da ona nisu nastala samo na Sveučilištu u Regensburgu, koje svoje studente medicine na praktičnu izobrazbu šalje u manja mjesta po Bavarskoj, u nadi da će neki od njih i ostati u tim manjim mjestima.

Sličan koncept uvelo je i Sveučilište Erlangen-Nürnberg čijih 110 studentica i studenata svake godine dio medicinske izobrazbe obavlja u Bayreuthu. „Puno novih mjesta nudi i tek osnovani Medicinski fakultet Sveučilišta u Augsburgu“, napominje SZ.

„To ipak nije dovoljno, kaže predsjednik Odbora za zdravstvo u bavarskom parlamentu Bernhard Seidenath (CSU). Puno više maturanata želi studirati medicinu, kaže on: 'Ali mi ih ne  puštamo.'"

Liječnik "prema europskom pravu"

Zastupnički klub CSU-a je početkom srpnja predložio kako bi trebalo povećati broj studijskih mjesta u Bavarskoj, piše SZ, i pritom predstavio jednu neobičnu ideju: „Ubuduće bi studij na privatnim sveučilištima u inozemstvu koja nude medicinu trebao biti potican stipendijama. Od Praga preko Rige do Splita: tko u Njemačkoj ne uspije upisati medicinu zbog numerus claususa ili testa za medicinare, ali može plaćati studij, u međuvremenu ima puno mogućnosti na nekom od stranih sveučilišta postati Medical Doctor prema europskom pravu, s kojim u Njemačkoj može raditi kao liječnik. Upravo taj put CSU želi sad financijski podupirati", piše Süddeutsche Zeitung.

Student medicine mjeri pacijentu tlak uz pomoć stetoskopa
Studij medicine u Splitu stoji 13.000 eura godišnje Foto: picture-alliance/ dpa

Svake godine bi stotinu mladih ljudi trebalo dobiti stipendiju za studij medicine u inozemstvu, ali uz uvjet da nakon završetka studija najmanje deset godina rade praktično kao liječnici u Bavarskoj, piše SZ.

Na sveučilištima su sumnjičavi prema toj ideji jer drže da se i u Bavarskoj može povećati broj studijskih mjesta, što je već učinjeno 2011., kad su dvije generacije maturanata završile školu iste godine zbog skraćenja trajanja gimnazije s devet na osam godina. I Sveučilište Erlangen/Bayreuth je osjetno povećalo broj mjesta za studij medicine. „U prvim semestrima sad svake godine sjedi 460 studenata umjesto dosadašnjih 350", piše SZ.

Kako će utjecati umjetna inteligencija još se ne zna

Stručnjaci su ipak sumnjičavi što se tiče povećanja broja studenata medicine. Istina je da u Njemačkoj u mirovinu odlaze generacije u kojima se rađalo puno djece, pa novi liječnici ne mogu pokriti nedostatak liječnika koji tako nastaje. No dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Augsburgu Martina Kadmon upozorava da „još ne znamo kako će se novi tehnički razvitak, recimo umjetna inteligencija (UI) konkretno odraziti na liječničko zanimanje", prenosi SZ.

„U Bavarskoj radi trenutno više liječnika nego ikad ranije, kako pokazuju brojevi Bavarske pokrajinske liječničke komore. Da brojne ordinacije ne mogu naći nasljednika razlog je i to što za brojne mlade liječnike više nije privlačna slika samostalnog borca u provinciji koji je spreman raditi 24 sata na dan", napominje Süddeutsche Zeitung. „Odgovor na to mogli bi biti zdravstveni centri, koji omogućuju rad u timu. Dobra ideja je osim toga da se njegovateljskom osoblju i babicama prenese više kompetencija, tako da oni mogu preuzeti dio liječničkih zadaća."

Osoblje jedne liječničke ordinacije, tri žene i jedan muškarac
Neke liječničke ordinacije ne mogu naći nasljednika, osobito na seoskim područjimaFoto: Stefan Lichtinghagen

Neki stručnjaci smatraju da najviše izgleda ima ono što već prakticiraju neka sveučilišta, da dio praktične liječničke izobrazbe prebacuju u regije u kojima nedostaje liječnika. „Takvi koncepti postoje i kod privatnika. Medical School Regiomed u Coburgu svake godine šalje 30 studenata u hrvatski Split, a onda ih za praktični dio izobrazbe vraća u bolnice u Franačkoj ili susjednoj Tiringiji. Izobrazba stoji studente 13.000 eura godišnje. Program stipendija bi zato dobro došao, kaže direktor škole Johannes Brachmann. Ali, i on smatra desetogodišnju obvezu rada, koja je povezana sa stipendijom, jako dugom", piše SZ.

Ove novine upozoravaju na još jedan mogući problem, navodeći primjer Privatnog sveučilišta Sigmunda Freuda iz Beča koje je 2022. godine izgubilo licenciju za studij medicine zbog loše kvalitete obrazovanja.