BiH puna potencijalnih ubojica
13. veljače 2019
Stanovništvo u najmanje dva federalna kantona/županije u BiH osam dana živjelo je u strahu od višestrukog ubojice Edina Gačića. Vijest o njegovoj likvidaciji prenijeli su mnogi svjetski mediji, a regionalni su otišli korak dalje istražujući tko je bio najtraženiji bosanski bjegunac. Ispostavilo sa da je Edin Gačić zbog svojih vjerskih uvjerenja i nacionalnosti bio žrtva torture početkom rata u Banjaluci. Index.hr piše da su upravo to razlozi zbog kojih je Gačić „šikaniran" i „progonjen" i da su progon nesprskog stanovništva i rušenje vjerskih objekata u gradu na Vrbasu znatno utjecali na njegovu radikalizaciju. Tada je imao 18 godina. S majkom Sifetom 1994. godine izbjegao je u Hrvatsku, ali se krajem rata u BiH 1995. priključio odredu Armije BiH „El Mudžahid".
1998. godine Gačić je ubio Ismeta Gunića, predsjednika Udruženja Banjalučana u Zenici i za taj zločin je osuđen na 14 godina zatvora. Tijekom dopusta 2002. ubio je majku Sifetu, za što je dobio dodatnih 20 godina zatvora. Kazna za ova ubojstva mu je objedinjena, a na slobodu je pušten 2017. nakon odslužene tri četvrtine zakonske kazne. U ponedjeljak (4. 2.) Gačić je u Konjicu ubio trgovca Sauda Sultanića, a osumnjičen je i za ubojstvo policajca Mahira Begića u Suhodolu kod Tarčina pet dana kasnije. Otkriven je na području Tarčina u utorak (12. 9.) i likvidiran nakon što je odbio poziv policije na predaju.
Ibrahim Prohić: „BiH je puna plutajućih psiholoških ili patoloških bombi"
Tako je okončana najveća policijska potjera u poslijeratnoj BiH. U međuvremenu su otkriveni i detalji o psihološkom profilu višestrukog ubojice. Liječnički nalazi ga opisuju kao bolesnika koji pati od poremećaja osobnosti, šizoidnog i paranoidnog tipa, a vještaci su navodno došli i do zaključka da je bio i „vjerski fanatik". Kako je moguće da je takva osoba na slobodi i da su mjerodavni ignorirali liječničke nalaze? Stručnjaci upozoravaju da je problem upravo u tome što i nije bilo mjerodavnih. U razgovoru za Deutsche Welle poznati psiholog i analitičar Ibrahim Prohić kaže da, iako specifičan, ovakav slučaj nije nepoznat u penološkoj praksi. „Bio je davno jedan slučaj gdje je osuđenik nakon odslužene kazne od 20 godina, po izlasku na slobodu, ubio suca koji ga je osudio", podsjeća Prohić.
On upozorava da se ovakav slučaj može ponoviti. „Postoje ljudi koji nisu duševni bolesnici, ali imaju poremećaj osobnosti ili psihopatsku strukturu osobnosti motivirani da se osvete ili da svoju agresivnost usmjere na određene osobe. Problem je ako društvo ne shvaća da će takvih pojedinaca uvijek biti. BiH je postkonfliktna zemlja, a u postkonfliktnim društvima broj takvih plutajućih psiholoških ili patoloških bombi veći je nego u mirnodopskim uvjetima. Problem je što tu opasnost naše društvo ne prepoznaje na pravi način", kaže Prohić.
Što nakon izlaska psihopata iz zatvora?
Naš sugovornik naglašava da je u ovom slučaju zakazalo pravosuđe, odnosno podsustav izvršenja kazni, policija, ali i vlasti koje ne uspijevaju urediti adekvatan sustav. „Taj sustav je, prije svega rascjepkan i ne postoji funkcionalna veza između pojedinih njegovih dijelova. Naravno, mislim na zakon o izvršenju kaznenih sankcija na nivou BiH, na nivou entiteta, Distrikta Brčko itd. Posebno je problematično to što nije riješeno pitanje zbrinjavanja osoba kojima se izriče zatvorska kazna obaveznog psihijatrijskog čuvanja i liječenja. Sve dok ne budemo to imali, ovakvi slučajevi neće biti izuzetak nego pravilo", upozorava Prohić.
Slučaj Edina Gačića je pokazao da nije postojala dobra koordinacija između sustava izvršenja kaznenih sankcija zatvora i službi na terenu – policije i centara za socijalni rad. „Najslabija karika u sustavu izvršenja kaznenih sankcija lišenja slobode u BiH je takozvani postpenalni tretman (nastavak tretmana nakon izvršenja kazne zatvora). A to znači da osuđena osoba koja izlazi s izdržavanja kazne na uvjetni otpust na osnovi instituta pomilovanja, ili poslije izdržane kazne, izlazi u jedan prazan socijalni i psihološki prostor, što znači da se tom osobom više nitko ne bavi", kaže Prohić.
Nadležnosti važnije od sigurnosti
Na manjkavosti pravosudnog sustava u BiH upozorava i profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić. On naglašava da je struka zakazala u prevenciji, ali da represija ovog puta nije podbacila, iako su na vidjelo izašle mnoge specifičnosti i manjkavosti „rascjepkanih" bosanskohercegovačkih struktura.
„Represija je, hvala Bogu, na kraju dala rezultate iako je sve duže trajalo. I ovoga puta na vidjelo su izašle sve naše specifičnosti i ono na šta godinama upozoravamo – složeni policijsko-sigurnosni sustav. On jednostavno ima značajnih nedostataka, posebno u komunikaciji između policijskih struktura. Uvijek navodim primjer iz prosinca 2018. godine kada su iz politikantskih razloga četiri kantonalna MUP-a (Ministarstva unutarnjih poslova), MUP Republike Srpske i MUP Brčko Distrikta odbili potpisati sustav koji su prethodno sami usuglasili – sustav komunikacije radio veza između svih agencija na nivou države! Opravdanje je bilo da nema zakonskog uporišta za prebacivanje određenih nadležnosti policijskih struktura na viši nivo. Na sreću, usprkos administrativno-političkim ograničenjima, operativni rad na terenu je ovoga puta urodio plodom", kaže profesor Ahić.
Politički pritisci na policiju
On, međutim, upozorava da BiH ne može računati na integraciju u Europsku uniju bez prethodnog rješavanja problema koji ugrožavaju sigurnost bosansko-hercegovačkog društva. „Mi ni danas nismo usuglasili kontakt točku, odnosno našeg časnika za Europol, iako imamo potpisan sporazum. Previše je pitanja s kojima politika ne bi smjela imati nikakve veze. Nažalost, politika se kod nas uvukla u policijske i sigurnosne strukture i to je veliki problem. Policija ne može raditi normalno, jer je uvijek pod nekom dozom političkog pritiska – što će reći oni na kantonalnom, što na entitetskom, a što na državnom nivou? To je najveći problem našeg policijskog i sigurnosnog sistema", kaže Ahić za Deutsche Welle.
Nakon likvidacije Edina Gačića, predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Milan Tegeltija je na svom Facebook profilu potvrdio kazivanja kritičara – da u BiH ne postoje zakoni kojima bi se na advekatan način tretirali ovakvi slučajevi. On objašnjava da je iz novih kaznenih zakona BiH, entiteta i Distrikta Brčko izbačena „najefikasnija" kazneno-pravna sankcija predviđena za slučajeve kao što je Gačić - mjera sigurnosti pod nazivom „obvezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi", koja se mogla izreći s kaznom, ali i nezavisno od kazne.