Strasbourg se opet bavi izbornim pravom u BiH

Nakon višegodišnje blokade izbora vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj je noći Općih izbora prije dvije godine nametnuo izmjene Izbornog zakona koje se odnose funkcioniranje Doma naroda parlamenta Federacije BiH. Odluka je uslijedila nakon višemjesečnih pregovora s američko-europskim posrednicima, koji su završili fijaskom.

„Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH", rekao je Schmidt u izbornoj noći prije dvije godine.

Posljednja faza presude

Izmjene su samo dijelom omogućile Hrvatima komotno sudjelovanje u vlasti kroz povećanje izbora zastupnika u Dom naroda po nacionalnom ključu, pa je za potpunu implementaciju bila potrebna još jedna „intervencija" pola godine kasnije, ovog puta na Ustav Federacije. Tom izmjenom više nisu bili potrebni potpisi oba potpredsjednika Federacije za potvrđivanje nove vlade pa je predsjednici ovog entiteta Lidiji Bradari (HDZ) bio otvoren put za potvrđivanje nove izvršne vlasti samo s potpisom srpskog potpredsjednika. Intervencija Schmidta uslijedila je nakon što je potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda Refik Lendo (SDA), uvjetovao davanje potpisa ulaskom SDA u vlast što se na kraju nije dogodilo.

Izmjene Izbornog zakona BiH koje su nametnute u izbornoj noći 2022. dijelom ispunjavaju presudu u predmetu Ljubić, koja se odnosi na izbor zastupnika u Domu naroda Federacije BiH. Aktualna presuda u predmetu Kovačević, mogla bi sada sve to dodatno zakomplicirati jer Veliko vijeće Suda u Strasbourgu zasjeda ovog mjeseca po žalbi BiH u predmetu Slaven Kovačević. Radi se o posljednjoj fazi presude iz svibnja prošle godine kojom je utvrđeno da je prekršeno aktivno biračko pravo podnositelja tužbe.

„Bosna i Hercegovina prekršila je član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH", navedeno je pored ostalog u sažetku presude.

Sud je utvrdio da konstitutivni narodi očito uživaju privilegiran položaj jer je trenutni politički sustav etničku zastupljenost učinio relevantnijom od svih drugih, te time pojačao etničke podjele u zemlji. Suština je su da konstitutivni narodi imaju više prava, kao i činjenica da se krše prava onih koji ne mogu birati predstavnike na teritoriji drugog entiteta. Ili da budu birani.

Zaštita etničkog sustava?

Bosna i Hercegovina će se braniti pred sudom kao i u svim ranijim presudama, a konačnu odluku od tome daje Veliko vijeće u procesu žalbe, koju je država pokrenula. Zbog te presude u Strasbourg će otići i visoki predstavnik Christian Schmidt kao prijatelj suda ili amicus curiae. Ako žalba ne bude uvažena, izmjene koje su do sada nametnute kroz Izborni zakon ili Ustav Federacije biće u najmanju ruku upitne, jer se tim izmjenama proširio etnički okvir na koji je Sud u Strasbourgu ukazivao u svim presudama.

„Nikakav prijatelj suda, on želi biti treća strana, bez suglasnosti Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC)“, kaže Kovačević, koji tvrdi da je stvarni razlog Schmidtovog pojavljivanja u Strasbourgu zaštita etničkog sustava u BiH.

S druge strane iz OHR-a napominju da će se visoki predstavnik pojaviti pred sudom kako bi im dao „neovisne informacije".

„To je uobičajena praksa, kako su visoki predstavnici ranije činili u mnogim drugim predmetima. Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru", priopćeno je iz OHR-a.

Bošnjački politički predstavnici smatraju Schmidta produženom rukom službenog Zagreba, s obzirom na to da, kako kažu, gubljenje etničkog prefiksa nije u interesu aktualne vlasti. U više navrata su prozivali zbog diskriminacije Hrvata u BiH, što se kažu nabolje vidi kroz izbor člana Predsjedništva BiH oličenog u Željku Komšiću, „izabranog glasovima Bošnjaka".

Prozivke iz EU-a

Ako bi presuda iz Strasbourga u slučaju Kovačević bila implementirana, građanski princip bi bio iznad etničkog. Ipak, malo je vjerojatno da bi se to dogodilo čak i u slučaju implementacije presude, jer nijedna do sada nije ugledala svjetlo dana u Ustavu BiH s obzirom na to da je za to potrebna entitetska većina, za čije ukidanje Srbi i Hrvati nikada neće podići ruku u parlamentu.

„Duboko sam uvjeren da nije primjereno niti u formi prijateljskog mišljenja Europskom sudu za ljudska prava, da visoki predstavnik sudjeluje u predmetu 'Kovačević protiv Bosne i Hercegovine‘ u kojem se brane principi građanskog političkog predstavljanja", priopćeno je iz kabineta potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende (SDA). Kaže da je neprihvatljivo da on vlastitim i autoritetom međunarodne zajednice podrži ostvarivanje ciljeva hrvatske nacionalne politike i principa etničkog političkog predstavljanja.

„Posebno je štetna politička poruka koja se izvodi iz takve njegove odluke, a implicira podršku ciljevima hrvatske nacionalne politike u Bosni i Hercegovini'", navodi Lendo.

Presuda Kovačević nije ono što treba međunarodnoj zajednici u ovom trenutku s obzirom na to da bi to tražilo promjenu kompletnog ustavnog poretka zemlje i Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat i ostavio nefunkcionalan sistem podložan blokadama svake etničke grupe bez bilo kakvog ograničenja. Komentar na pojavljivanje Schmidta pred sudom stigao je i izvan granica BiH.

„Pozivam visokog predstavnika Christiana Schmidta da se suzdrži od bilo kakve samoinicijativne intervencije u slučaju Kovačević, čak i kao privatna osoba. Njegov mandat je da nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma kao i poštovanje odluka Europskog suda za ljudska prava, a ne da ih pokušava osporiti", napisala je na svom X nalogu europarlamentarka iz Nizozemske Tineke Strik.

Drugi i Ostali

Slučaj je dobio i novu dimenziju nakon što je po nalogu ureda zastupnika BiH u Strasbourgu zatraženo preispitivanje nacionalnog identiteta podnositelja tužbe. Ministar pravosuđa u Vijeću ministara BiH Davor Bunoza (HDZ BiH), negira da HDZ želi osporiti Kovačeviću da je pripadnik iz reda Ostalih, jer je kako se navodi mijenjao nacionalnu pripadnost. Prethodno je CIK odbio dati agentima suda podatke o etničkom izjašnjavaju Kovačevića, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka.

„Nije mi poznato da bilo koja stranka u BiH nastoji oboriti presudu Europskog suda. Jasno je da se BiH mora braniti pred Europskim sudom za ljudska prava u svim predmetima, iskoristiti sva sredstva, pa tako i u predmetnom slučaju“, rekao je Bunoza, zaključivši u jednoj od svojih izjava da BiH brani Ustav, takav kakav je.

Slučajevi Sejdić- Finci, Zornić, Ilijaz Pilav, Pudarić i mnogi drugi, te višegodišnje čekanje na njihovu implementaciju, samo su jedna ili druga strana iste medalje koja je personifikacija nefunkcionalnog sustava, izgubljenog u svakom obliku poštovanja ljudskih prava, tvrde analitičari. Javnost u BiH preko deset godina čeka na sprovođenje presude Sejdić i Finci, pa stručnjaci i ovu vide samo kao alat za političko prepucavanje koje sada ima i međunarodni karakter. Ako bude potvrđena, njena implementacija ništa bitno neće donijeti u praksi smatra većina pravnih stručnjaka, jer nema političke volje za izmjenom Ustava za što je neophodna dvotrećinska entitetska većina.