Srbija ne otvara poglavlja: dobra ili loša vijest?

Zastupnica njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu Viola von Cramon-Taubadel prokomentirala je da je vijest da Srbija neće otvarati nova poglavlja u pregovorima s Europskom unijom. „Stanje demokracije u Srbiji pogoršano je 2020. Napadi na medije, nasilan odgovor na mirne prosvjede i izbori s ozbiljnim problemima, to nije put ka europskim integracijama", objavila je von Cramon na Twitteru.

Objava europarlamentarke odmah je u medijima u Srbiji ocijenjena kao „slavlje“, a ubrzo nakon toga stigle su i prilično oštre reakcije predstavnika vlasti. Član Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) i direktor Ureda za Kosovo Petar Petković kaže da je riječ o „malicioznom komentaru“ i „da je takav ispad EU zastupnika nezabilježen do sada, posebno imajući u vidu da je završetkom Drugog svjetskog rata stavljena točka na ideju esencijalne mržnje prema narodima i državama, koja se ovom izjavom Viole von Cramon ponovo relativizira".

Zastupnik SNS-a Nemanja Joksimović smatra da je izjava Viole von Cramon „još jedan dokaz da dotična predstavlja sramotu za parlamentarizam, da duboko šteti europskoj ideji i diskreditira ju u potpunosti".

Ministrica za europske integracije Srbije Jadranka Joksimović smatra „da je zastupnica Europskog parlamenta otvoreno politički inspirirana protiv Vlade Srbije, i da njezin tweet stvarno i ne ide dalje od političke pristranosti koja se toliko ustalila među pojedinim zastupnicima pojedinih političkih grupa u Europskom parlamentu".

Oporba je s druge strane optužila srpske vlasti da odgovornost za sve probleme i zastoj u europskim integracijama pokušavaju prebaciti na predstavnike europskih institucija.

„Odgovornost za zaustavljanje europskog puta Srbije snosi isključivo Srpska napredna stranka, koja je naslijedila demokratsku državu sa statusom kandidata, a dovela je dostatusa 'hibridnog režima', bez oporbe u parlamentu, uzurpiranih institucija, s jasnim ocjenama europskih dužnosnika da u državi ne postoji vladavina prava, sloboda medija i sloboda izbora", stoji u priopćenju Stranke slobode i pravde (SSP).

Aktivni pregovori bez napretka

Vijest da Srbija neće otvarati nova poglavlja u pregovorima s EU nije veliko iznenađenje za sugovornike DW-a. Kako ističe Dejan Bursać, istraživač Instituta za političke studije, to je sada već stara vest, jer „mi u proteklih godina dana nismo imali nikakav pomak u vezi EU integracija". „To je zaista čudna situacija za jednu zemlju koja nema nikakvu službenu blokadu pregovora: imamo aktivne pregovore i ništa se u njima ne događa", napominje Bursać.

„To je nekako prirodan razvoj događaja, jer jednostavno je nemoguće da zemlja koja ima ovakvu vlast, koja definitivno vodi ka autoritarizmu, bude u procesu europskih integracija“, ističe za DW Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku. „Ako se, naravno, Europska unija želi držati svojih vrijednosti i kriterija“, dodaje Popović.

Manjak manevarskog prostora

Praktičan prekid europskih integracija bi zabrinuo svaku zemlju-kandidata i vlasti bi, pretpostavlja se, pokušale nešto učiniti kako bi otklonile kritike zbog niskog stupnja demokratičnosti, slobode medija i problema izbornih uvjeta. Vlasti u Srbiji su, bar do sada, ili negirale da problemi uopće postoje, ili su u razgovorima s europskim dužnosnicima obećavali i slobodu medija, i rad na poboljšanju vladavine prava, i spremnost na dijalog s opozicijom – ali se u praksi ništa nije promijenilo. Koliko se stoga može očekivati da srpske vlasti uopće nešto pokušaju promijeniti i popraviti u oblastima za koje postoji najviše primjedbi?

Dragan Popović smatra da Aleksandar Vučić nema za to mnogo manevarskog prostora: „Ako bi učinio bilo što ozbiljnije, ugrozio bi svoju osnovnu političku namjeru, a to je uspostavljanje apsolutne osobne vlasti. On može poduzeti neke kozmetičke promjene, ali mislim da smo prešli Rubikon i da to više nije dovoljno ni demokratskoj javnosti ni Europskoj uniji“, kaže Popović.

Izostao pritisak javnosti

Dejan Bursać ocjenjuje da je u Srbiji došlo do velikog zasićenja temom europskih integracija, i da to pitanje previše ne opterećuje ni vlasti ni građane:

„Prije desetak godina smo, recimo, imali veliki pritisak javnosti, medija, akademske zajednice, nevladinog sektora, kada je dolazilo do zastoja u EU integracijama. Sada tog pritiska nema. Jednostavno to ljudima nije više tako visoko na agendi, jer je čak i onima koji su za članstvo u EU, jasno da je to dugotrajan proces koji ćemo dočekati tko zna kad, i mislim da Vučić zato i nema neki poticaj da gura tu priču previše“.

Povratak radikalske retorike

Reakcije vlasti na objavu Viole von Cramon su bile vrlo žestoke i mnoge su podsjetile na retoriku u vrijeme vlasti Miloševića i Šešelja. Dragan Popović ističe: „Poruku europske parlamentarke ne vidim kao poruku zemlji i narodu, nego kao poruku jednoj autoritarnoj vlasti. Ako vi puštate jednu autokratsku vlast da dobiva nagrade, a pritom radi to što radi, onda šaljete poruku da vam nije stalo do vrijednosti Europske unije“, napominje Popović.

Direktor Centra za praktičnu politiku reakciju vlasti vidi kao „retoriku osvjedočenih neprijatelja demokracije. Europska unija je njima nužno zlo, EU im služi da bi se opravdali pred zapadnom javnošću da vode zemlju u nekom smjeru, koji je, da kažemo, generalno dobar, i da bi mogli izvući neku financijsku korist. Mislim da će se oni tu vratiti svojim radikalskim korijenima, jer su EU i politički Zapad idealan mitološki protivnik za Vučića i njegovu stranku“, zaključuje Popović.

Kritika znak za kontraofenzivu

Viola von Cramon se primarno obraća svojim glasačima, ocjenjuje Dejan Bursać, i dodaje „da su njeni glasači zainteresirani za demokraciju i ljudska prava", i s druge strane procjenjuje „da kod njenih glasača nema previše entuzijazma za proširenje EU-a.To ipak nije stav cijele Europe, jer govorimo ipak o jednoj zastupnici koja ima neke svoje motive da to vidi kao dobru vest".

Srpska napredna stranka s druge strane, nastavlja Bursać, „ima običaj da na svaku naznaku kritike odgovara kontraofenzivom". „Mislim da oni više na rade razliku tko ih kritizira i zašto, to je jednostavno navika da se na svaku vrstu kritike odgovara tako da se nekome nešto stavi do znanja, pokaže snaga, i na neki način ispravlja preuzimanjem narativa“, zaključuje istraživač Instituta za političke studije.