1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija: kako tajna služba špijunira novinare i aktiviste

16. prosinca 2024

Navodno je riječ o softveru NoviSpy koji je instaliran na telefonima aktivista i novinara u Srbiji. Pri tome je korišten izraelski softver za „otključavanje“ telefona. Kritike na račun Beograda stižu sa svih strana.

https://p.dw.com/p/4oD6f
Ilustracija za špijunažu putem mobitela: muškarac prolazi ispred velikog grafita ženskih očiju i gleda na mobitel
Amnesty International navodi da su "ukradeni" podaci poput kontakata i fotografijaFoto: picture-alliance/dpa/AP Photo/F. Seco

Srpske obavještajne službe su navodno instalirale špijunski softver u telefone barem 13 novinara i aktivista u Srbiji,  tvrdi Amnesty International (AI) u izvještaju objavljenom u ponedjeljak (16.12.2024.), citirajući aktiviste.

U dva slučaja softver, koji potječe od izraelske kompanije Cellebrite, korišten je da se telefoni „otključaju“ prije nego što su zaraženi špijunskim virusom, navodi se u izvještaju.

Nalazi otkrivaju rutinsku upotrebu invazivnog špijunskog softvera, uključujući i Pegasus, zajedno s novim domaćim sustavom špijunskog softvera NoviSpy za Android uređaje koji je prvi put otkriven u ovom izvještaju AI-a. 

Prema AI-u, srpski špijunski softver nazvan NoviSpy potom je pravio snimke ekrana telefona, kopirao kontakte i ubacivao ih na server pod kontrolom vlasti. „U više slučajeva su aktivisti inovinari prijavili sumnjivu aktivnost na svojim mobilnim telefonima odmah nakon saslušanja kod srpske policije ili sigurnosnih službi", navodi Amnesty International.

Amnesty International logo
AI je otkrio navodno špijuniranje u Srbiji novim softverom obavještajne službeFoto: Pond5 Images/IMAGO

Izraelci ispituju stvar

Agencija Reuters prenosi da joj srpska ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova, kao ni Bezbednosno-informativna agencija (BIA) nisu odgovorili na upite na ovu temu. No, BIA je ovog ponedjeljka objavila kratko priopćenje u kojemu izvještaj Amnestyja naziva „trivijalnim senzacionalizmom" koji tobože otkriva da AI radi „za interese pojedinih agencija i grupa za pritisak".

„Bezbednosno-informativna agencija radi isključivo u skladu sa zakonima Republike Srbije i stoga nismo u stanju čak ni da komentiramo besmislene navode iz njihovog teksta, kao što i inače ne komentiramo slične sadržaje“, dodaje se u priopćenju. Inače, proizvodi izraelske firme Cellebrite naširoko se koriste po svijetu. Koristi ih i američki FBI kako bi otključao telefone.

Šef marketinga te izraelske firme David Gee rekao je da ispituju optužbe iznesene u izvještaju Amnesty Internationala. „Ukoliko su te optužbe točne, to bi potencijalno moglo biti kršenje dogovora o krajnjem korisniku“, rekao je Gee. A u tom slučaju, dodao je, poduzeće bi moglo srbijanskim vlastima uskratiti korištenje softvera.

On je naveo da je firma već pokušala stupiti u kontakt sa srpskim vlastima, ali nije otkrio detalje. „Mi se apsolutno ne bavimo" instaliranjem softvera za prismotru na telefonima, rekao je Gee.

Prst koji dodiruje površinu pametnog telefona
Izraelci odbacuju bilo kakvu upletenost u prismotru mobilnih telefonaFoto: imago/avanti

Sve ide na server BIA-e

Jedan od aktivista koji govori u izvještaju Amnestyja naveo je da su svi njegovi kontakti iz telefona kopirani odmah nakon razgovora u BIA-i. On je Reutersu rekao da je odnio telefon digitalnim forenzičarima koji su dokazali prisutnost softvera NoviSpy koji je kopirao kontakte i slao privatne fotografije na server kojeg kontrolira BIA.

Prema Amnestyju, Srbija je dobila „ključ“ za telefone od Cellebritea u sklopu šireg paketa koji je trebao pomoći da se ispune neki standardi za prijam u Europsku uniju u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala.

Norveške kritike

Taj paket financirala je vlada Norveške, a njime je upravljao jedan ured Ujedinjenih naroda. U Srbiji je dopremljen između 2017. i 2021. godine. „Tvrdnje u izvještaju (Amnesty Internationala) su zabrinjavajuće i, ako su točne, to je neprihvatljivo“, rekla je Maria Varteressian, zamjenica ministrice vanjskih poslova Norveške. Ona je navela da očekuje od Agencije UN-a za nabavke (UNOPS) da ispita stvar.

UNOPS je pozdravio izvještaj AI-a i naveo da je od 2017. primijenio mehanizme kako se softveri ne bi zloupotrebljavali, ali nije iznio detalje.