1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija i BiH: napetosti zbog presude za ratni zločin

8. srpnja 2020

Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo je prosvjednu notu Srbiji nakon što je Husein Mujanović u Beogradu osuđena na deset godina zatvora za ratni zločin. Odmah su uslijedile i reakcije iz Srbije. U čemu je problem?

https://p.dw.com/p/3ewo7
Viši sud u Beogradu
Viši sud u Beogradu donio je presudu MujanovićuFoto: DW/U. Sabljakovic

Prvostupanjska presuda kojom je Husein Mujanović u Beogradu osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Hrasnici kod Sarajeva prouzročila je napetosti između BiH i Srbije – ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković uputila je prosvjednu notu srbijanskom Ministarstvu vanjskih poslova i na hitne konsultacije pozvala veleposlanicu BiH u Srbiji Aidu Smajić.

Ubrzo poslije toga uslijedila je reakcija ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Daćića koji je pozvao veleposlanika Srbije u BiH Aleksandra Đorđevića na hitne konzultacije u Beograd.

BiH: Prestati suditi građanima BiH

Bisera Turković zatražila je od Srbije da prekine pred svojim sudovima voditi postupke za ratne zločine protiv bosanskih državljana, a na glavnog tužitelja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Sergea Brammertza, visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borella i europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja apelirala je da osude ovakav potez Srbije.

Reagirajući na prosvjednu notu BiH, ministar Dačić je u priopćenju naveo da je „apsolutno neprihvatljivo" miješanje u rad pravosudnih organa, a posebno u postupke koji se tiču ratnih zločina. „Ratni zločini su univerzalnog karaktera i svaka žrtva zaslužuje da počinitelji budu izvedeni pred lice pravde i kažnjeni za počinjena djela“, naveo je Dačić u priopćenju. Napisao je i da se Srbija „neće nikome ispričavati što je osudila one koje su ubijali Srbe" te upitao zašto BIH, „ako kaže da je to pitanje u njihovoj nadležnosti, nije do sada procesuirala Huseina Mujanovića za zločine nad Srbima“. „Jesu li zločini počinjeni nad Srbima manje važni i trebaju li ostati nekažnjeni", napisao je srpski ministar.

Ivica Dačić
Dačić: "Miješanje je apsolutno neprihvatljivo"Foto: picture alliance/AP Photo/D. Vojinovic

Nakon što je pozvao Aleksandra Đorđevića na hitne konsultacije u Beograd, Dačić je dodao da „veleposlanik Srbije u BIH neće biti u mogućnosti odazvati se pozivu na sastanak kod (predsjedavajućeg Predsjedništva BiH) Šefika Džaferovića, i da će se vratiti u Sarajevo tek nakon što se veleposlanica BIH vrati u Beograd".

Univerzalna nadležnost za procesuiranje ratnih zločina

Na prosvjednu notu reagiralo je i Ministarstvo pravde Srbije koje je ocijenilo da je to pokušaj politizacije borbe protiv ratnih zločina. Srbija je, navelo je Ministarstvo, svojim Ustavom i zakonima prihvatila univerzalnu nadležnost za procesuiranje ratnih zločina i njihovo nezastarijevanje.

„Iz toga proizlazi da se u slučaju procesuiranja ratnih zločina primjenjuje kazneno zakonodavstvo Republike Srbije, bez obzira jesu li se isti dogodili na teritoriju Republike Srbije ili na nekom drugom mjestu. Na taj način onemogućeno je izbjegavanje kaznene odgovornosti osoba osumnjičenih za ratne zločine bijegom u neku drugu državu ili pozivanjem na teritorijalnu primjenu zakona", navelo je u priopćenju Ministarstvo pravde Srbije.

Načelo univerzalne nadležnosti i ranije je omogućio je Srbiji uhićenja državljana drugih zemalja zbog ratnih zločina. Iako je za njih formalno-pravno prihvatljiv, nevladine organizacije u Srbiji među kojima je i Fond za humanitarno pravo, su u više navrata ukazivale da svaka država bivše Jugoslavije treba primarno procesuirati vlastite državljane za počinjene ratne zločine.

U Beogradu je nedavno počelo suđenje Osmanu Osmanoviću, državljaninu BiH, koji je uhićen u studenome prošle godine na granici BiH i Srbije. BiH je tada tražila njegovo izručenje, ali je Srbija to odbila.

Srebrenica: tko treba suditi ratnim zločincima?
Srebrenica: tko treba suditi ratnim zločincima?Foto: DW

I Husein Mujanovic je uhićen na granici Srbije i BiH 2018. godine, a suđenje mu je počelo naredne godine. Dok mu je trajalo suđenje, Viši sud u Beogradu odbio je nekoliko puta jamstvo za njegovo puštanje iz pritvora,a kao razlog naveo opasnost od bijega.

„Ne smijemo i ne možemo se ponositi Srebrenicom"

Na odluku Ministarstva vanjskih poslova BiH reagirao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je na konferenciji za novinare u utorak rekao da želi dobre odnose s BiH, ali i da „svatko tko je počinio ratni zločin mora odgovarati, bilo da je Srbin ili Bošnjak“.

„Sud je neovisan, donio je takvu je odluku i ja tu nemam što dodati“, rekao je Vučić.

Uoči 25 godišnjice genocida u Srebrenici predsjednik Srbije je rekao i da Srebrenica nije nešto čime se „smijemo i možemo ponositi", ali je ipak dodao da postoje stvari s kojima se ni drugi ne mogu ponositi.

Zatezanje odnosa između BiH i Srbije uslijedilo je nakon što je Husein Mujanović u ponedjeljak pred Višim sudom u Beogradu osuđen na deset godina zatvora jer je utvrđeno da je kao upravnik pritvora u Hrasnici kod Sarajeva 1992. nečovječno postupao prema srpskim civilima, od kojih je šest preminulo od prebijanja.