Sporni zakon o medijima u Albaniji

S crnim vrpcama preko usta i transparentima na kojima je, među ostalim, pisalo: "Novinarstvo nije zločin" albanski novinari su u srijedu prosvjedovali pred parlamentom u Tirani. Cilj je bio sprječavanje prihvaćanja novog zakona o medijima koji je predložila socijalistička vlada Edija Rame. Takozvani "Paketa anti-shpifje" (Paket protiv klevete) ipak je nakon žučne rasprave prihvaćen glasovima vladajuće stranke. "Ovu zemlju muči mračnjaštvo. Velika tuga. Crni dan", napisao je poznati albanski profesor, stručnjak za medije Artan Fuga na svojoj Facebook-stranici.

Zakonski paket bi ubuduće trebao jače regulirati online-medije. Ustanova za nadzor medija (koja se dosad zvala AMA, a po novom zakonu će se zvati AMSH) dobiva posebne ovlasti: ona može internetskim medijima narediti da sa svojih stranica uklone sadržaje ako se u njima tvrde neistinite stvari. Ako medij ne reagira prijeti im novčana kazna do, preračunato, 6.500 eura ili blokiranje stranice.

Rama je izjavio u parlamentu da je Zakon izrađen u suradnji s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Cilj je, po njegovim riječima, "stvoriti zakonski okvir koji će omogućiti regulaciju i discipliniranje te džungle", rekao je Rama misleći na online-medije u Albaniji.

Prijedlog zakona je mijenjan do zadnje minute i po Raminim navodima usklađivan s povjerenikom OESS-a za slobodu medija Harlemom Desirom. On je u utorak navečer na svom Twitter-profilu objavio da je zakonski paket ipak u skladu s međunarodnim standardima. Obećao je daljnju suradnju na provedbi zakona kako bi se osiguralo da "Ustanova za nadzor medija provodi zakon na doista neovisan način".

Strah od samovolje i autocenzure

U samoj Albaniji novinarske udruge sumnjaju da će Ustanova za nadzor medija raditi neovisno. Predsjednik Albanskog novinarskog saveza (UGSH) Aleksander Çipa u tom paketu zakona vidi pokušaj da se online-medije cenzurira. On stvara "potpune pretpostavke da se AMA-u pretvori u agenciju za cenzuru", izjavio Çipa za DW. Ta ustanova je više puta dokazala da je pristrana, kaže on.

Kristina Voko, voditeljica albanskog dijela mreže istraživačkih novinara Balkan Investigative Reporting Network (BIRN), veliku opasnost vidi u autocenzuri. "Ako novinaru prijeti novčana kazna koja je puno veća od njegove mjesečne plaće, on će tendirati 'protokolarnom izvještavanju', koje teško može javnosti ponuditi kvalitetne informacije", kaže ona za DW. Za Kristinu Voko novi paket zakona nije ništa drugo nego mehanizam za cenzuru. Jedina nada novinarskih udruga je sada da predsjednik Ilir Meta ne potpiše zakon.

Kritike s raznih strana

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je DW-u potvrdilo da je i ono tražilo jednu promjenu zakonskog prijedloga. "Načelno pozdravljamo da su pri izradi prijedloga zakona uvaženi konstruktivni prijedlozi povjerenika za slobodu medija OESS-a i pozdravili bismo ako bi bili uvaženi i najnoviji prijedlozi OESS-ovog povjerenika za slobodu medija", rečeno je u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu. "Izuzetno je važno da budući zakoni budu u skladu sa zakonodavstvom Europske unije", rečeno je.

Manje diplomatski svoju kritiku je formulirala poznata novinarska udruga "Reporteri bez granica". "Ta reforma osjetno ograničava slobodu medija u Albaniji", izjavio je Christian Mihr, voditelj njemačkog odjela Reportera bez granica na upit DW-a.

Zastupnik u Njemačkom Bundestagu Andrej Hunko (Ljevica) i izvjestitelj za Albaniju u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe pozvao je vladu u Tirani da zakon prodiskutira s novinarskim udrugama. "Nepromijenjeno i ishitreno prihvaćanje Zakona može voditi ozbiljnom ograničavanju slobode medija u Albaniji", izjavio je Hunko.