Spomenik Draži Mihailoviću u Bileći
4. lipnja 2019
Spomenik Draži Mihailoviću koji je prošlog vikenda svečano otkriven u Ravnogorskom parku u Bileći je još jednom pokazao kako stvari stoje u Bosni i Hercegovini. Javnost čitave zemlje lako je skliznula u nacionalističku retoriku iz koje danima ne izlazi i rado komentira tko je heroj, tko je zločinac, tko je ubijao, koga su još više ubijali. Bileća, u kojoj se sve teže živi, tako je dospjela u središte zbivanja i tema je brojnih medijskih izvještaja u zemlji i regiji.
I mediji su bili podijeljeni: za one u Republici Srpskoj spomenik je podignut heroju, antifašisti Draži Mihajloviću, dok su mediji iz Federacije BiH mahom suglasni kako je podizanje spomenika slavljenje ratnog zločinca, kako je to skandal i predstavlja poraz antifašizma.
Pročitajte više:
Četnici slave ratnog zločinca i prijete, srpske vlasti šute
Rehabilitacija Draže Mihailovića: revizija II. svjetskog rata?
Sporni slučaj Draža Mihailović
Socijaldemokrati Bosne i Hercegovine su najavili i prijavu zbog počinjenog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. „Prijave će biti podnijete protiv organizatora i izvršitelja čina izrade i postavljanja spomenika četničkom zločincu, kao i protiv odgovornih osoba u općini Bileća koji su izdavanjem dozvola za postavljanje spomenika i drugim radnjama omogućili izvršenje krivičnog djela", priopćili su iz te stranke. Negodovanje zbog spomenika izrazili su priopćenjem i iz političke stranke SDA.
Otkrivanjem spomenika „završen Drugi svjetski rat"?
Za nadležne u Bileći otkrivanje spomenika Draži Mihailoviću je veliki dan. Upravnik općine Bileća Mihajlo Vujović smatra kako je ovim činom "tek sad završen Drugi svjetski rat" i da će Dražin spomenik značiti pomirenje među Srbima: „Da su se Srbi dijelili u ovom posljednjem ratu kao u Drugom svjetskom, mi ne bismo danas imali Republiku Srpsku", smatra Vujović.
Sličnog je mišljenja i Radoslav Uljarević, tajnik Odbora za izgradnju spomenika u Bileći: "Draža Mihailović nije zločinac i ovaj spomenik je opomena da postoji i druga strana historije i da naša djeca trebaju učiti tu povijest. Ovim želimo pridonijeti pomirenju prije svega srpskog naroda, a ne da se međusobno ubijamo zbog ideologije. Oko ovog se ne treba dizati neka pompa“, kazao je Uljarević za DW.
Puhalo: U pitanju je samo kontinuitet
Sociolog Srđan Puhalo smatra kako u cijeloj priči oko spomenika i četništva „nema ničeg novog u BiH”. To je tek kontinuitet stanja koji već vlada u Bileći i Republici Srpskoj: „Četnici su već devedesetih rehabilitirani u Republici Srpskoj. Ne službeno, ali oni su sastavni dio povijesti gdje se prikazuju kao borci protiv fašista. Vi već u petom razredu osnovne škole imate lekciju gdje se oni zajedno sa partizanima svrstavaju u borce protiv nacista. S druge strane imate domaće političare koji ih opisuju kao folklorno društvo. U pravu je onaj čovjek u Bileći koji kaže kako je to izjednačavanje Srba“, kaže Puhalo za DW.
U Bosni i Hercegovini, to se već vidjelo, svatko ima svoju priču i svoju povijest: „Za razliku od Hrvata iz Hrvatske, kod nas u BiH su Hrvati tolerantniji prema četnicima. Ali imate Bošnjake koji ne mogu to prihvatiti jer Bošnjaci četnike vide kao kontinuitet od Drugog svjetskog rata pa sve do posljednjeg rata u BiH", smatra Puhalo.
Novinar i publicist Dragan Bursać je na Facebooku događaj u Bileći opisao ovim izrazima: “Skaradno, jadno, bijedno, profašistički, opskurno, skrnavo, revizionistički, sramotno, uvredljivo, neobrazovano, primitivno, zatucano, profano, grozno... I ne, ne pričam o ovom blesavom četničkom k**** u kamenu, nego o srBskoj politici sa obje strane Drine koja ga je postavila da vampira i mrači zdrav razum.”
U Bileću su bili znatiželjni kad će doći dan kada će se u Ravnogorskom parku uzdići Dražin spomenik. Jednima je „puno srce", ali drugi ga – niti ne primjećuju.
Spomenici bez perspektive
Bojan (30) za DW kaže da ga raduje činjenica kako mlađe stanovnike Bileće baš ne zanima priča o spomeniku i podjelama „za" i „protiv" Draže Mihailovića: "Ne zanima niti mene. Na prvi pogled, Bileća je preplavljena spomenicima, natječu se koji će biti veći i ljepši, a ulice su raskopane i kroz grad se može samo traktorom. Mislim da bi Bilećani makar malo trebali okrenuti glavu prema budućnosti, a ne i dalje gledati u prošlost. Jer ova općina je na izdisaju”, kaže Bojan.
Za Miladina (64) spomenik je nešto što je odavno čekao: “Ima ovdje u Bileći spomenika i partizanima, zašto ga ne bi postavili i Draži. Ja nemam ništa protiv toga, vidite kako je lijepo napravljen, otiđite i slikajte.”
Spomenik Draži Mihajloviću djelo je kipara Milivoja Bokića. Bez postolja visok je oko 3,5 metra. Sredstva za izgradnju spomenika sakupljena su dragovoljnim prilozima pojedinaca, organizacija i poduzeća, a svoj doprinos dao je i kipar Bokić. Spomenikom je zaokruženo uređenje Ravnogorskog parka u Bileći koja je započeto 2010. godine.
Za razliku od većine država nastalih raspadom bivše Jugoslavije gdje se Dragoljub Draža Mihajlović kao zapovjednika kraljevske „Jugoslavenske vojske u otadžbini" smatra suradnikom nacista i zločincem koji je opravdano osuđen na smrt, u Srbiji je nakon brojnih rasprava sud u Beogradu 2015. godine rehabilitirao Dražu Mihailovića. Posthumno i formalno su mu vraćena građanska prava koja su mu bila oduzeta u, kako se tamo tvrdi; „političko-ideološkom procesu komunističkog režima" 1946. godine.