1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Spomen na žrtve fašizma - i komunizma

22. lipnja 2011

U Hrvatskoj se 22. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe, ali i spomen na žrtve komunističkog terora. Prva svečanost održana je u šumi Brezovici, pokraj Siska, a u Đakovu su odali počast žrtava komunizma.

https://p.dw.com/p/11heM
Slika Tita
Foto: DW
Središnjim skupom u šumi Brezovica kod Siska obilježava se Dan antifašističke borbe u spomen na Prvi sisački partizanski odred koji je osnovan na tom mjestu prije točno sedamdeset godina, na dan napada Hitlerove Njemačke na Sovjetski Savez. Ovogodišnja svečanost protječe u isticanju činjenice da je antifašizam u temeljima moderne hrvatske države, odnosno naglašavanju potrebe za pomirbom i zajedničkim ulaskom u Europsku uniju.
Granice Hrvatske su nastale u NOB
Ivo Josipović
Počast - osobito onima koji su pružili ruku pomirenjaFoto: AP
Jer, kako je kazao predsjednik Ivo Josipović, pogled u antifašističku prošlost pogled je u antifašističku budućnost Hrvatske. „Kao što sam rekao da sam ponosan na sve naše očeve i djedove, koji su stali uz antifašističku borbu, uz sve one koji nisu imali pušku ali su podržavali antifašistički pokret, a takvih je bilo jako, jako puno, ne mogu ne reći da sam jednako tako bio ponosan na naše antifašiste, kada su razumjevši povijesnu poruku prihvatili ruku pomirenja i, u Teznom i na Bleiburgu, odali počast i onima koji su stradali s druge strane. To je civilizacijska tekovina.“, kazao je Predsjednik Republike.
Zahvaljujući antifašistima, danas živimo u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, poruka je premijerke Jadranke Kosor, a potpredsjednik Sabora Josip Friščić naglasio je kako je kroz ZAVNOH i AVNOJ definirana današnja Hrvatska. „Poslije toga, to je oživotvoreno u prostorima, koji su uovičeni granicama Republike Hrvatske, nakon Drugog svjetskog rata. I, ono što je važno, kroz Domovinski rat, naši branitelji pod naletom agresora obranili su te granice.“, naglasio je Friščić.
"Ne zaboravite!"
Hrvatski obredni zdrug Jazovka i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika na današnji su dan priredili spomen-sjećanje na Jazovku i žrtve komunizma. Na području Đakovštine utvrđeno je oko tri tisuće žrtava komunizma i oko 1700 žrtava fašizma, rečeno je za mimohoda do spomenika Glavi koja tone. Radi se o jednom od spomenika žrtvama partizanskog i komunističkog zločina na području Hrvatske.
Neznani grobovi žrtava kod Piska
U šumi Zokovica kod Piska samo improvizirani drveni križ podsjeća na žrtve komunizma u ĐakovštiniFoto: Tatjana Mautner
Na oba skupa, uz preživjele iz tih turobnih vremena, bilo je i njihovih članova obitelji i prijatelja. I svi traže da se žrtve - ne zaborave.
Od Bleiburga preko Teznog i Jazovke do Đakova razasuti su grobovi žrtava partizanskih snaga. Predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka za Đakovo Pero Šola izjavio je kako je na tom području dosad otkriveno 30 grobišta žrtava komunizma.
Zaboravljeni borci
Wehrmacht u pohodu na tadašnju Jugoslaviju
Trebalo je hrabrosti krenuti protiv nacista na vrhuncu njihove vojne moćiFoto: picture-alliance/Ullstein
Na svoje žrtve, ali i nepravedno srezana stečena prava, rušenje spomenika i omalovažavanje njihove borbe, u Brezovici su upozorili partizani i antifašisti. Potporu im je u ime antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu došao dati ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Aleksandar Levčenko. Vijence su položili i izaslanstvo Sabora, predvođeno potpredsjednikom Josipom Friščićem, izaslanstvo Vlade, na čelu s potpredsjednikom i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem, izaslanstvo Oružanih snaga RH te mnogi drugi.
Prvi partizanski odred u Hrvatskoj osnovali su sisački komunisti na čelu s Vladom Janjićem Capom. Od 77 pripadnika, među kojima je bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko, završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500 tisuća građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) bilo je oko 230 tisuća partizana iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić