Slovenija uvodi ravnopravnost istospolnih brakova

Teja i Nuša su dvije Slovenke koje vole planinarenje, skijanje, biciklizam i putovanja po svijetu. Svadbu su proslavile 2020. godine. Nije bilo problema u organizaciji vjenčanja, a nisu naišli ni na predrasude kao istospolni par. U stvarnosti, međutim, to nije bio „službeni" brak – iako ga Teja i Nuša tako vide. Službeno su sklopile građansku zajednicu, jedinu opciju koja im je tada bila na raspolaganju u Sloveniji. Od tada, međutim, stvari su se dramatično promijenile u toj maloj balkanskoj zemlji.

Početkom srpnja 2022. Ustavni sud Slovenije donio je odluku kojom se istospolnim parovima dozvoljava da se vjenčavaju i usvajaju djecu, čime je postala prva bivša komunistička država u Europi koja je to učinila. Sud je konstatirao da je zabrana braka homoseksualnih parova diskriminacija prema istospolnim parovima i da je stoga neustavna. Dao je Narodnoj skupštini, donjem domu slovenskog parlamenta, šest mjeseci da u skladu s tim izmijeni slovenski Obiteljski zakon.

Od presude suda prvi istospolni parovi počeli su sklapati legalne brakove. Iako Teja i Nuša sada imaju pravo da svoju građansku zajednicu pretvore u zakonski priznat brak, još uvijek nisu odlučile hoće li to učiniti ili ne; uostalom, one već smatraju da su u bračnoj zajednici.

Parlament usvojio izmijenjeni Obiteljski zakon

Slovenska vlada na čelu s premijerom Robertom Golobom iz zeleno-liberalnog Pokreta sloboda odmah je izradila amandman na Obiteljski zakon i stavila ga na glasovanje u Narodnoj skupštini početkom listopada. Amandman je usvojen: 48 zastupnika bilo je za, 29 je bilo protiv i jedan je bio suzdržan.

Ali protivnici LGBTQ prava u Sloveniji brzo su počeli prikupljati potpise za referendum na tu temu.

Oni koji pozivaju na referendum moraju biti uvjereni da će biračko tijelo odbaciti pravo na brak i usvajanje za istospolne parove, jer se to već dogodilo dva puta u proteklom desetljeću.

Na primjer, 2012. godine, amandman na Obiteljski zakon u vezi s LGBTQ pravima odbilo je 55 posto sudionika na referendumu uz izlaznost od samo 30,1 posto. Još jedan referendum o istospolnim brakovima održan je 2015. godine i ponovo je 64 posto glasača zaokružilo „ne“. Ovog puta izlaznost je bila 36 posto.

Novi referendum je malo vjerojatan

Barbara Rajgelj, profesorica prava na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, sigurna je da referenduma neće biti, usprkos protivljenju izmjeni Obiteljskog zakona: „To je zbog članka 90 slovenskog ustava koji jasno kaže da ne može biti referenduma o aktima kojima se otklanja nešto neustavno u oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda ili neka druga neustavnost. A to je ovdje slučaj“, rekla je Rajgelj za DW.

Barbari Rajgelj nije strana tema LGBTQ prava. Kao dugogodišnja aktivistica za ljudska prava, 2008. godine osnovala je Cafe Open, jedno od prvih LGBTQ mjesta u glavnom gradu Slovenije, Ljubljani. Usprkos svojoj popularnosti u LGBTQ zajednici, Cafe Open se suočio s agresivnim protivnicima. „Neki muškarci iz susjedstva su nam stalno prijetili. Jednom se dogodio incident, jedan momak je stavio pištolj na šank i počeo vikati i prijetiti nam", prisjeća se Rajgelj. Drugom prilikom, aktivist Mitja Blažić teško je pretučen kada je osam muškaraca napalo kafić bakljama i kamenjem. Nakon toga Cafe Open je dobio policijsku zaštitu.

Kampanja za prava homoseksualaca

Cafe Open je kasnije postao važno mjesto okupljanja zagovornika prava homoseksualaca uoči prvog referenduma o Obiteljskom zakonu 2012. godine. „Kao pravnik uvijek naglašavam da živimo u ustavnoj demokraciji: vlast pripada narodu, ali je ograničena ustavnim poretkom“, rekao je Rajgelj. „Kao i državne institucije – od parlamenta do vlade i sudova – i volja naroda je ograničena ustavom.“

Barbara Rajgelj je na referendumima 2012. i 2015. sudjelovala u kampanji za LGBTQ prava. Najveći protivnik prava homoseksualaca u oba navrata bio je pokret pod nazivom „Djeca su u pitanju". „Usprkos pozivanju na prava djeteta, pokret protiv LGBTQI+ nije zainteresiran da se uradi to što je najbolje za interese djeteta. To je više politička agenda koja je globalna i pojavljuje se pod pojmom 'prirodnog poretka' – u kojem, naravno, nema ničeg prirodnog, njegova glavna svrha je očuvanje patrijarhata“, rekla je Rajgelj. „Poslije dva referenduma, koja su bila puna obmana i straha, bilo je očigledno da je politički put utopija, a jedini mogući način da se ostvare jednaka prava jest postupak pred sudovima."

„Posvećenost istini"

Rajgelj nema iluzija kakav bi bio ishod ponovnog referenduma: „Obiteljski zakon ne bi prošao na referendumu kada bi izlazio na glasovanje sto puta. Naša strategija je uvijek bila privrženost istini i protivljenje svakom raspirivanju mržnje", rekla je ona. Usvajanjem izmijenjenog Obiteljskog zakona Slovenija je postala jedna od progresivnijih država članica Europske unije u pogledu LGBTQ prava.

Ipak, Barbara Rajgelj strahuje da antidženderistički pokret u istočnoj Europi jača i upozorava da ni demokracije u zapadnoj Europi nisu sigurne od ovog pokreta.

U međuvremenu, Teja i Nuša smatraju da se slovensko društvo sve više otvara, usprkos nekim duboko ukorijenjenim društvenim rezervama. Smatraju da novi Obiteljski zakon Slovenije pruža nadu i obećava ravnopravniju budućnost za sve slovenske građane.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu