1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobalno

Sjeverni tok: plin, politika i rat

Christoph Hasselbach
16. kolovoza 2024

Diverzija na plinovodu Sjeverni tok je u rujnu 2022. označila privremeni kraj njemačko-ruskog megaprojekta. S njim se od samog početka mnogi nisu slagali. Evo kronologije događaja.

https://p.dw.com/p/4jXe2
Mjesto podmorske eksplozije na plinovodu
Mjesto podmorske eksplozije na plinovoduFoto: Danish Defence Command/AP/picture alliance

U rujnu 2022. godine, pola godine nakon početka rata u Ukrajini, netko je znatno oštetio plinovod Sjeverni tok u Baltičkom moru, kojim je plin tekao iz Rusije prema Njemačkoj. Sada njemačko državno odvjetništvo traži jednog osumnjičenog Ukrajinca, ali se vjeruje da se on sklonio u Ukrajinu. Evo kronologije događaja:

2005.: Njemačka vlada s kancelarom Gerhardom Schröderom (SPD) i ruska vlada s predsjednikom Vladimirom Putinom potpisuju izjavu o namjerama za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 1. Plinovod je trebao, zaobilazeći tranzitne zemlje, dostavljati ruski plin Njemačkoj kroz Baltičko more. Ideja za ovaj projekt potječe još iz 90-ih godina.

2006.: Osniva se društvo Sjeverni tok d.o.o., čiji je zadatak planiranje i izvedba projekta. U njemu sudjeluju ruski Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna, jer za ovaj način opskrbe plinom nije zainteresirana samo Njemačka, već i druge europske zemlje.

2010.: Počinje gradnja Sjevernog toka 1. Plinovod s dvije cijevi dužine 1.224 kilometra povezuje Viborg u Rusiji s njemačkim gradom Lubminom.

2011./2021.: Obje cijevi puštene su u rad s ciljem da opskrbljuju Europu plinom najmanje 50 godina. Troškovi gradnje, prema navodima tvrtke Sjeverni tok, iznosili su 7,4 milijarde eura.

Sjeverni tok 1 i 2 su zaobišli sve tranzitne zemlje na putu od Rusije do Njemačke
Sjeverni tok 1 i 2 su zaobišli sve tranzitne zemlje na putu od Rusije do Njemačke

Ruska aneksija Krima ne igra ulogu

2013.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Postavljaju se još dvije cijevi koje se velikim dijelom protežu paralelno s već postojećim.

2015.: Potpisuju se prvi ugovori o korištenju Sjevernog toka 2. Ponovno sudjeluju Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna. Godinu dana prije toga, Rusija je anektirala Krim. No, za tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel (CDU) to nije bio razlog za zaustavljanje projekta.

Otpor raste

2016.: Ukrajina, Poljska i baltičke države od samog početka pružaju otpor Sjevernom toku zbog svojih sigurnosnih interesa. I iz Europske unije stižu upozorenja. Kada je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, i ta zemlja se usprotivila Sjevernom toku. Trump je smatrao da taj plinovod stvara preveliku ovisnost Njemačke o ruskom plinu. Njemačka vlada ignorirala je sve te primjedbe, predstavljajući Sjeverni tok ne samo kao odgovor na potrebe Europe za sigurnom opskrbom plinom, već i kao instrument za postizanje mira kroz trgovinu.

Projekt su forsirali ruski predsjednik Vladimir Putin i tadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder (Hamburg, 2004.)
Projekt su forsirali ruski predsjednik Vladimir Putin i tadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder (Hamburg, 2004.)Foto: J. Bauer/AP/picture-alliance

2018.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put izjavljuje da Sjeverni tok nije samo privatni gospodarski projekt, već "da tu naravno treba uzeti u obzir i političke faktore". Ali zaustavljanje gradnje za nju nije dolazilo u obzir.

2019.: SAD zaoštrava ton, a američki veleposlanik u Berlinu Richard Grenell šalje pisma upozorenja njemačkim tvrtkama koje sudjeluju u projektu.

2021.: Sjeverni tok 2 je završen. Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) se ubrzo nakon stupanja na dužnost založio za zaustavljanje projekta iz političkih razloga. On je plinovod okarakterizirao kao „privatni gospodarski pothvat“ na koji treba gledati neovisno o odnosima s Rusijom. A ti su odnosi tada postajali sve lošiji.

Rat je sve promijenio

22. veljače 2022.: Zbog ruske agresije na Ukrajinu kancelar Scholz zaustavlja izdavanje tehničkih certifikata i odobrenja za rad Sjevernog toka 2.

24. veljače 2022.: Rusija napada Ukrajinu. Kritičari projekta Sjeverni tok u tome vide potvrdu za njihova upozorenja. Isporuke plina preko Sjevernog toka 1 se nastavljaju, ali u manjem obimu zbog sankcija koje je EU uveo Rusiji.

Srpanj/kolovoz 2022.: Sjeverni tok 1 obustavlja rad zbog, kako je Gazprom priopćio, kvara na jednoj turbini. Kasnije, kada je kvar otklonjen, opskrba plinom se nastavila, no do kraja kolovoza ponovno je obustavljena. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će opskrba biti nastavljena tek kada se ukinu sankcije Rusiji.

Osjetljiva (kritična) infrastruktura

Tko stoji iza diverzije?

26. rujna 2022.: Eksplozija u blizini danskog otoka Bornholma onesposobljava obje cijevi Sjevernog toka 1 i jednu cijev Sjevernog toka 2. Njemačka, Danska i Švedska pokreću istragu.

2023.: Pojavljuju se različite teorije o tome tko bi mogao stajati iza ovog napada. Poznati američki istraživački novinar Seymour Hersh u opširnom članku na svom blogu tvrdio je da su akciju izveli američki marinci uz pomoć norveške mornarice, ali za to nije predočio konkretne dokaze.

Kolovoz 2024.: Poljsko državno odvjetništvo priopćilo je da je od svojih njemačkih kolega dobilonalog za uhićenje jedne osobe osumnjičene za sudjelovanje u napadu. Prema pisanju informativnog portala njemačkog javnog servisa Tagesschau, to se dogodilo još u lipnju. Osumnjičeni Ukrajinac Volodimir Z. tada se, prema navodima poljskih vlasti, nalazio u Poljskoj, ali se „početkom srpnja“ sklonio u Ukrajinu.

Na pitanje zašto nije ranije reagiralo, poljsko državno odvjetništvo je odgovorilo da njemačka vlada nije unijela ime osumnjičenog u Šengenski registar osoba za kojima je izdan europski uhidbeni nalog, pa poljska granična policija nije mogla uhititi Volodimira Z.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku