Sjaj i moć kineskih careva

Portreti bivših vladara u prirodnoj veličini, platna koja do najsitnijih detalja opisuju život u carskim palačama stare Kine, ceremonije koje su se ovdje odvijale, prikazi vladara u punom sjaju popraćeni izlošcima originalnih odjevnih predmeta, bogato ukrašeni satovi, vaze, namještaj… Sve što se ovih dana može vidjeti u Muzeju istočno-azijske umjetnosti u Kölnu, ponovno oživljava svijet carske Kine niti ne pokušavajući potisnuti ili umanjiti veličinu, moć i autoritete koji su njome nekoć vladali.

Svi izloženi predmeti kao i platna u grad na Rajni su stigli iz Pekinga, upakirani u četrdesetak sanduka praćenih čitavim nizom Kineza zaduženih za sigurnost. Kineski „stražari“ nazočili su i budno pratili ne samo putovanje već i otvaranje sanduka u njemačkom muzeju kao i postavljanje izložbe. Ona se ovdje može vidjeti do 20. siječnja sljedeće godine.

Kina nekoć objašnjava Kinu danas

„Naša namjera nije bila praviti propagandu za Kinu. Naprotiv, želimo objasniti situaciju nekoć i naći poveznice s Kinom danas. Radi se o povijesnim uvjetima i njihovom razumijevanju, uvjetima pod kojima je zapravo nastala današnja Kina. Naime, kineski carevi su oduvijek bili univerzalni vladari, toga u Europi nikada nije bilo“, kaže kustosica izložbe i voditeljica Muzeja istočno-azijske umjetnosti Adele Schlombs.

Naime, u staroj, carskoj Kini su vladari bili ne samo politički već i vjerski poglavari koji su ujedinjavali sve, kako budiste tako i taoiste i sve druge manje vjerske struje. Carevi su bili neka vrsta nebeskih sinova, u njihovim rukama se nalazila sveopća moć kojoj se nitko nije mogao oduprijeti. Oni su istodobno bili čuvari tradicije, donatori i mecene umjetnosti, nadležni za širenje i posredovanje znanja i obrazovanja. „Kada se sve to uzme u obzir, današnji vladari Kine kao i njezine ambicije prema moći, bez obzira kako se oni činili nama u Europi, odjednom se pokazuju u jednom sasvim drugačijem svjetlu“, objašnjava Schlombs.

Insceniranje veličine uz europsku pomoć

Ono što malo tko zna ili može pretpostaviti je i činjenica da su u insceniranju moći, veličine i bogatstva kineskih careva uvelike sudjelovali i Europljani. Istodobno je Kina utjecala na način europskog razmišljanja i svjetonazora. Naime, kulturna razmjena između Kine i Europe bila je izuzetno snažna, pogotovo u 17. i 18. stoljeću“, kaže Adele Schlombs. Ona podsjeća na boravak jezuita u Kini, na njihov utjecaj na kulturnu i političku elitu zemlje i dodaje kako su upravo preko njih, učenja kineskih filozofa poput Konfucija, pronašli svoj put do Europe i ovdje utjecali na mnoge filozofe. „Jezuiti su isto tako posebno snažno utjecali na umjetnost, na slikarstvo, na način prikazivanja stvarnosti, na portrete“, dodaje ona. Kineski znanstvenici su također profitirali od zapadnjačkih utjecaja. Primjerice, kada je jezuit Adam Schall stigao u Peking, odmah je postao voditeljem carskog astronomskog instituta i ovdje razvio nove uređaje za promatranje Svemira.

Povod ovoj izložbi su dvije godišnjice: 25 godina postojanja prijateljstva između dva grada partnera – Pekinga i Kölna te 40 godina postojanja diplomatskih odnosa između Njemačke i Kine.