Sintetički embrij iz ljudske matične stanice?

Britanska profesorica poljskog podrijetla Magdalena Zernicka-Goetz je sa svojim kolegama već prošle godine objavila kako je stvorila „strukturu sličnu zametku“ od matične stanice miša, a sad mediji javljaju kako im je to uspjelo i s čovječjom matičnom stanicom.

No znanstvenici su oprezni s izjavama jer profesorica biologije koja djeluje na sveučilištu Cambridge i na California Institute of Technology o ovom istraživanju još nije objavila znanstveni rad u kojem bi predstavila što su i kako su oni to zapravo stvorili.

Direktor instituta za humanu genetiku sveučilišne klinike Schleswig-Holstein, Malte Spielmann za agenciju dpa objašnjava kako je u tom embriju doista počela diferencijacija stanica, ali kako je to još daleko od toga da su se počele formirati stanice određenih dijelova tijela ili organa.

„Velik korak" – ali nije novi čovjek

Profesor Spielmann je prije nekoliko dana i osobno vidio predavanje profesorice Zernicke-Goetz u kojem je predstavila ovaj sintetički embrij u organizmu koji bi trebao biti star osam dana. "Te stanice pokazuju veoma slične signalne puteve i tipove stanica kao kod pravog ljudskog embrija“, ali upozorava da to on još nipošto nije, niti je taj embrij očito sposoban dalje se razvijati. No ipak i on priznaje: „Koliko znam, to je prvi put da je netko na taj način stvorio ljudski embrij. Utoliko to smatram preokretom ili u najmanju ruku nečim potpuno novim."

Drugi znanstvenici su još oprezniji u izjavama. Već se i prije čulo kako su se postigli uspjesi u „kloniranju čovjeka“, ali redovito se pokazalo da je to u najboljem slučaju tek djelomično točno. Tako je profesor sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni, Alfonso Martinez Arias tek spreman reći kako bi to „mogao biti važan korak u znanosti, ali moramo prije toga pogledati sve podatke prije nego što donesemo sud o tome.“

Britanski list Guardian javlja kako je znanstvenicima profesorice Zernicka-Goetz već uspjelo embrij održati na životu četrnaest dana i kako se tu već onda moglo doći do spoznaja kakve posljedice imaju genetski poremećaji i koji bi bili biološki uzroci spontanog pobačaja ili neplodnosti.

No ako bi ti navodi i bili točni, otvaraju se i ozbiljna etička, a i pravna pitanja. Neke zemlje potpuno zabranjuju eksperimente s ljudskim zametcima, neke pak dopuštaju istraživanja ljudskih embrija samo do razvoja postignutog nakon 14 dana. Tek rijetke zemlje dopuštaju i eksperimente na starijim zametcima, makar tu nije jasno je li to uopće embrij kakav bi nastao „prirodnim“ putem iz jajne stanice i spermija i koji bi se onda i razvio u ljudsko biće.

aš(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu