Stranci su navodno plaćali da pucaju na Sarajlije

Slovenski filmski redatelj Miran Zupanič bio je užasnut kada mu je njegov sunarodnjak i filmski producent Franci Zajc u veljači 2019. rekao kako je čuo da su nepoznati stranci plaćali velike svote novaca da bi djelovali kao snajperisti po Sarajevu i pucali na civile tokom opsade.

Opsada glavnog grada BiH je trajala od 1992. do 1996. godine i bila je jedna od najdužih opsada u novijoj povijesti. Vojska Republike Srpske (vojska bosanskih Srba), predvođena generalom Ratkom Mladićem, opkolila je grad, bombardirajući ga i gađajući civilne ciljeve sa svojih položaja s brda oko grada. Natpisi "Pazi, snajper!" bili su postavljeni svuda po Sarajevu - kao znak upozorenja.

Zajc je upitao Zupaniča bi li htio snimiti film o tim optužbama, ali redatelj je bio skeptičan. "Nisam mogao vjerovati", rekao je Zupanič za DW. "Rekao sam da je to nezamislivo. Da to ne može biti istina. Ali i ako je istina, pomislio sam, nitko neće htjeti pričati o tome pred kamerama."

Ali Zupanič nije bio u pravu. Franci Zajc je već znao osobu, koja je bila spremna pričati. "To je bio Slovenac, koji je radio za jednu vrlo važnu američku agenciju”, kaže Zupanič. "Želio sam ga upoznati i razgovarati s njim da bih dokazao sebi, a također i Franciju, da taj čovjek laže." Iako je Zupanič DW-u nekoliko puta spomenuo ovu "vrlo važnu američku agenciju", nije želio reći o kojoj se agenciji točno radi.

"Jedna vrsta safarija"

Zupanič kaže da je s tim „izvorom informacija" razgovarao "dugo vremena", ispitujući ga o šokantnim optužbama iz različitih kutova. Na kraju je zaključio da je izvor vjerodostojan i odlučio snimiti dokumentarac o tvrdnjama po kojima su stranci plaćali kako bi mogli djelovati kao snajperisti za vrijeme opsade Sarajeva.

Tako je nastao dokumentarac pod nazivom „Sarajevski safari", koji je premijerno prikazan u Sarajevu u sklopu Al Jazeera Balkans DOC Film Festivala 10. rujna 2022. Ali već i prije premijere, ta priča je šokirala Balkan.

Zupanič, redatelj i scenarist dokumentarca „Sarajevski safari", navodne događaje opisuje kao "neku vrstu safarija, kao lov na ljude".

"Izgleda da postoje pojedinci koji misle da su iznad morala, iznad dobra i zla, iznad svakog ljudskog poretka. To su pojedinci, koji svojim postupcima traže, i na trenutke čak i ostvaruju, apsolutnu moć nad ljudima - usporedivu jedino s moći koju ima Bog", kaže on.

Reakcija medija bosanskih Srba

U filmu se pojavljuje Zupaničev izvor. Njegovo ime se ne navodi, a slika je zatamnjena, no korišten je njegov pravi glas, koji nije ni na koji način iskrivljen. Tim, koji stoji iza dokumentarca, je također tražio izvore na srpskoj strani i zaista ih je pronašao. No kažu da su oni otkazali svoje sudjelovanje prije početka snimanja. To Zupaniča nije ni najmanje iznenadilo. "Mislim da bi osoba koja bi pristala pričati o tome pred kamerama bila ozbiljno ugrožena”, kaže on.

Sam Zupanič je doživio žestoke kritike i negativne reakcije pojedinih medija bosanskih Srba. "Propatio sam suočen s ljudskim i profesionalnim diskvalifikacijama, koje nikada ranije nisam doživio. Ali prihvaćam ih kao dio procesa. Ako otkrijete jednu takvu priču, onda morate računati s negativnim reakcijama", rekao je Zupanič za DW.

Prema pisanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN), Veljko Lazić, predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, opisao je tvrdnje iz Zupaničevog dokumentarca kao "apsolutne i gnusne laži" i nazvao film "uvredom za Republiku Srpsku, njenu vojsku i srpske žrtve rata".

Oglasio se i bosanski izvor

U dokumentarnom filmu „Sarajevski safari" govore dva svjedoka, koji tvrde da su imali direktna saznanja o svemu: jedan je neimenovani Slovenac, a drugi Edin Subašić, umirovljeni časnik Armije BiH i vojno-politički analitičar.

Subašić u filmu govori kako je u ratu dobio izvještaj o srpskom dobrovoljcu, koji je zarobljen tokom ratnih djelovanja, te da je taj dobrovoljac potvrdio da je među snajperistima bilo stranaca. "Analizirao sam informacije koliko je to bilo moguće i napisao sažetak i zaključak da se radi o novoj pojavi na sarajevskom ratištu, o specifičnoj vrsti neprijatelja - strancima koji nisu pravi ratni neprijatelji u agresiji protiv Bosne, ali koji ipak predstavljaju istinsku opasnost”, rekao je Subašić u dokumentarcu.

Snajperisti ubili 225 ljudi za vrijeme opsade

Za vrijeme opsade Sarajeva više od 300 snajperista pucalo je na stanovnike grada, rekla je nedavno za RTV Slovenije dr. Zilha Mastalić Košuta s Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sveučilišta u Sarajevu. Navela je i da su snajperisti ubili 225 ljudi, među kojima je bilo 60 djece. Do danas nijedan snajperist nije izveden pred sud.

U dokumentarcu se pojavljuju i tri osobe koje su bili pogođeni snajperima. No ne može se provjeriti jesu li ljudi koji su na njih pucali bili strani snajperisti koji su platili da pucaju na civile.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je nakon premijere filma podnijela kaznenu prijavu protiv "nepoznatih osoba" koje su sijale smrt po Sarajevu, protiv ljudi koji su im pomagali i odgovornih za ubojstva civila. "Moja je dužnost da na ovaj način reagiram na činjenice iznesene u dokumentarnom filmu 'Sarajevski safari'", napisala je ona na Twitteru.

"Važno je da je ovaj film snimljen"

"Vrlo je važno da je ovaj film snimljen. On će pokrenuti priču, vjerojatno će se naći netko tko će se ipak baviti ovom mračnom temom, a onda će tko zna kakve informacije izaći na vidjelo", rekao je za DW bosanski pisac Faruk Šehić, ističući da dokumentarni film otvara nove dimenzije opsade Sarajeva.

"Nisam želio nikoga uvjeravati u ovu priču", kaže slovenski redatelj Miran Zupanič. "Jednostavno, film nudi svjedočanstva ljudi koji tvrde nešto, nešto toliko nevjerojatno da sam ja, kao osoba koja kreira i pravi filmove, osjetio obvezu to priopćiti široj javnosti. A javnost će biti ta koja će suditi. Međutim, do sada za ovo nije bilo kaznenog gonjenja."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu