Samit EU-a: Ursula von der Leyen ostaje, veća pomoć Ukrajini

Na početku sastanka na vrhu Europska unija i Ukrajina su potpisale sigurnosni sporazum. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je dokument kojim se njegovoj zemlji jamči politička, financijska i vojna pomoć u narednih deset godina.

Slične sporazume Europska unija već ima sa 17 država, među kojima su Njemačka, Francuska, Sjedinjene Američke Države. Zelenski se prisutnim šefovima država i vlada zahvalio na podršci u protekle dvije i pol godine, koliko je prošlo od napada Rusije.

Europska unija je ponovila obećanje da će pomagati Ukrajini toliko dugo koliko je neophodno. Istovremeno bi se trebali brzo odvijati pristupni pregovori, koji su s Ukrajinom počeli u utorak.

Njemački kancelar Olaf Scholz obećao je Ukrajini daljnju podršku i „solidarnost u teškim vremenima". On je istovremeno zahtijevao od EU-a da se pozabavi ravnomjernim raspoređivanjem tereta zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica. Kako je rekao, Poljska, Češka, Njemačka i neke druge zemlje očekuju financijsku podršku ostalih članica, budući da je u navedenim zemljama smješten najveći dio izbjeglica iz Ukrajine.

Tim za narednih pet godina

Na sastanku su se šefovi 27 država i vlada bavili i imenovanjima na ključne pozicije u Uniji, koja moraju uslijediti poslije izbora za Europski parlament, održanih početkom lipnja.

Kao što je i očekivano, na čelu Europske komisije trebala bi biti potvrđena Ursula von der Leyen. Samit ju je službeno predložio, a njen izbor mora odobriti Europski parlament.

Estonska premijerka Kaja Kallas trebala bi biti nova šefica diplomacije EU-a. Bivši portugalski premijer Antonio Costa bit će predložen za dužnost predsjednika Europskog vijeća. To je treća funkcija po važnosti u Europskoj uniji.

Premijerka Italije Giorgia Meloni kritizirala je način donošenja odluka, zalažući se za veće sudjelovanje desno-nacionalnih stranaka koje ona zastupa.

Odluke o izboru kandidata za ove dužnosti ne moraju biti jednoglasne, dovoljna je većina od 20 država koje zastupaju 65 posto stanovništva Europske unije.

Nova predsjednica Komisije je stara predsjednica

Ursula von der Leyen (65) na glasu je kao stroga šefica. Njemačka demokršćanka je imala u svom mandatu velike izazove: pandemiju koronavirusa, Brexit, napad Rusije na Ukrajinu. Zato su politički ciljevi u zaštiti klime u projektu „Green Deal" pali u drugi plan.

Ona je uspjela za sebe pridobiti tijesnu većinu demokršćana, socijalista i liberala. Njen izbor bi u Europskom parlamentu trebao biti potvrđen u trećem tjednu u srpnju.

Ursula von der Leyen prethodno je izazvala iritacije jer nije isključila suradnju s desno-nacionalnom talijanskom premijerkom Meloni, kako bi osigurala većinu za svoj izbor. „Ona je dobra Europljanka", rekla je dosadašnja predsjednica Europske komisije o Meloni.

Odnos prema sve jačoj ekstremnoj desnici u Europi bit će jedan od budućih izazova. Ali za Ursulu von der Leyen će najvažnije pitanje biti pomoć Ukrajini u obrani od Rusije kao i pristupni pregovori s Kijevom.

„Čelična lady" kao šefica diplomacije

I najvjerojatnija nova visoka predstavnica za vanjske poslove Kaja Kallas prije svega će se baviti ratom Rusije protiv Ukrajine. Ova 47-godišnja liberalna političarka je od 2021. godine prva žena na čelu estonske vlade. Bila je jedna od prvih koja je poslala oružje Ukrajini, još prije nego što je Rusija napala tu zemlju u veljači 2022. Njen moto je da Rusiji ne treba popustiti.

Kallas pamti traumatično doba sovjetske okupacije Baltika, ali i velike povijesne događaje kada su se Estonija, Litva i Letonija početkom devedesetih izborile za slobodu i neovisnost.

Ona je kćerka bivšeg estonskog premijera i europskog povjerenika Siima Kallasa. Prije nego što je napravila političku karijeru u Estoniji bila je zastupnica u Europskom parlamentu.

Kratkim i jasnim rečenicama, uz nešto nordijske hladnoće, Kallas jasno stavlja do znanja što misli i što namjerava učiniti, prije svega protiv ruskog vlastodršca Vladimira Putina.

U postupku za kandidaturu Kallas je morala obećati da će se brinuti i o drugim konfliktnim područjima na jugu i na jugoistoku Europe. Jedan britanski list ju je nazvao „Čelična lady Estonije".

„Lisabonski Ghandi“ na čelu Europskog vijeća

62-godišnji Antonio Costa je u studenome 2023., nakon osam godina na vlasti, dao ostavku na dužnost portugalskog premijera. Tog socijalista su optuživali za korupciju, ali su se optužbe pokazale neutemeljenima. No Costa je izgubio prijevremene izbore i njegov nasljednik u Lisabonu je konzervativac.

Antonio Costa je, kažu iz njegovog okruženja, nepopravljivi optimist. Novu dužnost u Europskoj uniji on vidi kao krunu svoje dugogodišnje političke karijere. On je svojevremeno izveo Portugal iz teške financijske krize uz pomoć europskih fondova.

Predstavnik je juga Europske unije. Te zemlje moraju biti zastupljene u najvišim strukturama EU-a. Obitelj njegovog oca potječe iz Indije, iz bivše portugalske kolonije Goe. Bio je od 2007. osam godina gradonačelnik Lisabona. Ovaj pravnik je ostao skroman, dostupan običnom svijetu i radnicima pa su ga prozvali „lisabonskim Ghandijem".

Kako bi se zadovoljili zahtjevi demokršćana koji su na vlasti u manjim zemljama, četvrtu važnu dužnost u Europskoj uniji dobit će Roberta Metsola iz Malte. Zastupnički klubovi demokršćana, socijalista i liberala dogovorili su se da ona ostane na čelu Europskog parlamenta – dakle njen izbor je stvar parlamentaraca, a ne na samitu okupljenih šefova država i vlada zemalja članica.

*ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku