SAD će "prilagoditi" vojnu pomoć Ukrajini

Na sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a u Pragu će opet biti jedna od glavnih tema vojna pomoć Ukrajini. Nije sporno niti streljivo, niti dodatni sustavi protuzračne obrane, ali se uvijek iznova postavlja pitanje oružja kojim bi Ukrajina mogla napadati i strateške ciljeve u samoj Rusiji.

Iako je glavni tajnik NATO-a u pravilu pun razumijevanja za stajalište glavnog člana saveza - Sjedinjene Američke Države, ovaj put je i Jens Stoltenberg  postavio u pitanje čvrstu odluku Washingtona i američkog predsjednika Bidena kako će Ukrajini slati samo taktičko, ali ne i strateško oružje. "Pravo Ukrajine na samoobranu uključuje i napade na ciljeve izvan Ukrajine," izjavio je Stoltenberg. A to znači "uključujući i vojne ciljeve unutar Rusije."

I dalje "ne", ali...

I glavni tajnik se donedavno protivio isporuci takvog oružja, ali obzirom na ruske vojne uspjehe na istoku Ukrajine se raspoloženje mijenja i među drugim članicama NATO-a. A makar je i veleposlanica SAD pri NATO-u, Julianne Smith još dan uoči sastanka u Pragu novinarima izjavila kako "nema velikih vijesti za vas" i kao "nema promjena u našoj politici" vojne pomoći, izuzetno je zanimljiva izjava američkog ministra vanjskih poslova Antony Blinkena koji je prije Praga posjetio Moldaviju. Na jasno pitanje novinara o oružju dugog dometa je odgovorio kako je osobitost američke pomoći Ukrajini što je uvijek bila u preko dvije godine od početka rata da se "prilagođuje, kad se okolnosti promijene, kad se promijeni stanje na bojištu i kad Rusija promjeni svoje ponašanje. (...) Mi smo se i tome prilagodili i promijenili i uvjeren sam da ćemo to činiti i dalje."

Od NATO zemalja koje isporučuju suvremene sustave oružja Ukrajini je do sad samo Velika Britanija javno izjavila kako Kijev to oružje može koristiti i protiv ciljeva u Rusiji. Njemački kancelar Scholz izbjegava takve izjave, makar se iz NATO-a čuje kako se o tome niti ne želi govoriti iz sigurnosnih razloga.

Kako se obraniti od jeftinih dronova?

Kad je riječ o streljivu, premijer Češke Fiala najavio je početkom tjedna kako Kijev može očekivati "nekoliko desetina tisuća granata i raketa već u sljedećim danima". Doduše, najavljeno je više od toga, ali europski povjerenik za vanjske poslove Borrell ističe kako i to "ne umanjuje uspjeh Praga" koja je organizirala nabavu uz novčanu pomoć i drugih članica, uključujući Njemačku.

Kod protuzračne obrane je do sad jedino Njemačka obećala još jedan sustav Patriot, makar je i Stoltenberg najavio sedam sustava i iz drugih članica. No čitav sustav protuzračne obrane Ukrajine treba mnogo više, a problem je i novi način ratovanja zapravo jeftinim bespilotnim letjelicama na koje se jedva isplati ispaliti raketu Patriota - a tu se vojna industrija tek trudi naći odgovor.

U svakom slučaju, ako ne sad na sastanku u Pragu, ipak bi se mogle očekivati i "velike vijesti" i iz Pentagona na svečanom sastanku na vrhu povodom obljetnice osnutka obrambenog saveza koji će se održati u srpnju u Washingtonu. U Pragu bi ministri tek mogli razgovarati, što bi na tom sastanku moglo biti odlučeno.

aš(ard)