1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

SAD upozorava Kinu da ne pomaže Rusiji

18. ožujka 2022

Stav Kine prema ruskoj invaziji na Ukrajinu nije posve jasan: Peking doduše ustraje u "vječitom prijateljstvu" s Moskvom, ali nema naznaka da Rusiji doista i vojno pomaže pri sve izvjesnijim ratnim zločinima.

https://p.dw.com/p/48fE2
China | Russland | Virtuelles Treffen zwischen Xi Jinping und Wladimir Putin
Foto: Yin Bogu/AP Photo/picture alliance

Jen Psaki, glasnogovornica američkog predsjednika Bidena je bila jasna: Kina mora računati na posljedice ako pruži vojnu pomoć Rusiji. Ovog petka će američki predsjednik telefonski razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i o toj temi će govoriti "otvoreno i direktno". Da Kina nije jasno osudila postupak Rusije "već mnogo govori", smatra glasnogovornica.

I američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken smatra kako je Kina "odgovorna" što nije iskoristila svoj utjecaj na ruskog predsjednika i upozorila ga na pridržavanje međunarodnih pravila, nego se čini "da Kina čini upravo suprotno od toga". No isto tako i Washington priznaje kako "nema dokaza" da Kina vojno pomaže Rusiji u njezinom osvajačkom ratu.

Vojna vježba Rusije, Kine i Irana ovog siječnja
Rusija i Kina već desetljećima tijesno vojno surađuju, sve do zajedničkih vojnih vježbi - ova je održana ovog siječnja u Indijskom oceanu uz sudjelovanje i Irana. Foto: Iranian Army/AP Photo/picture alliance

Usprkos izjavama kineskih čelnika o "prijateljstvu" s Moskvom i suradnji vojne industrije Rusije i Kine koja traje već desetljećima, nema naznaka niti da Peking uopće želi pomoći Putinu. Mnogo prije su te izjave namijenjene kineskoj domaćoj javnosti u poznatoj politici Pekinga protiviti se bilo kakvom "separatizmu", bilo da je riječ o samoj Kini ili nekoj drugoj zemlji, a jasne su i njezine ambicije "priključenja" Tajvana.

Neosporni ratni zločini

Nastavlja se i zaoštravanje rata riječima: već je bila  provokativna i izjava američkog predsjednika Bidena o "ratnom zločincu" Putinu gdje je u međuvremenu otišao čak i dalje: sad ga je nazvao "ubojitim diktatorom (...) koji vodi nemoralan rat protiv ljudi u Ukrajini". Putin će "platiti visoku cijenu" za svoju agresiju, izjavio je američki predsjednik.

Razorena bolnica u Mariupolju
Već i napadi na bolnice i zdravstvene institucije su ratni zločini - i to su ruske snage neosporno počinile u svojem pohodu u Ukrajinu.Foto: AP Photo/picture alliance

No i Europska unija govori o "ratnim zločinima" koje čini Rusija u Ukrajini. Ciljani napadi na civile i civilnu infrastrukturu su "sramotni, odbojni i potpuno neprihvatljivi" i teško je kršenje međunarodnog humanitarnog prava, izjavio je posebni povjerenik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell. I svjetska zdravstvena organizacija WHO je potvrdila da je do sad zabilježeno 43 dokazana napada na medicinske institucije u Ukrajini pri čemu je poginulo 12 osoba, a mnoštvo je ozlijeđenih. To je i po čelniku WHO-a Tedrosu Ghebreyesusu jasna "povreda međunarodnog prava".

Zato i Borrell upozorava da Rusija snosi punu odgovornost za napad na drugu zemlju i za "sve čine vojne agresije, razaranja i gubitak ljudskih života koje je uzrokovala". Tako je europski povjerenik uvjeren da će počinitelji tih ratnih zločina biti pozvani na odgovornost, baš kao i odgovorni u vladi i ruskoj vojsci.

NATO je "doživio elektrošok"

No njemački kancelar Olaf Scholz neumorno ponavlja kako ovo nije ruski, nego Putinov rat: "Nije narod Rusije donio fatalnu odluku napasti Ukrajinu. Ovo je Putinov rat", izjavio je njemački kancelar na priredbi Zaklade Friedricha Eberta povodom 100. obljetnice rođenja Egona Bahra, arhitekta njemačke politike prema Istoku i pomirenja s Poljskom i SSSR-om u doba kancelara Willyja Brandta. Scholz optužuje Putina da "želi okrenuti sat unazad" u "doba kad su velesile među sobom crtale granice po svijetu".

Oznaka NATO-a na rukavu vojnika
Bilo je nešto istine u tadašnjoj tvrdnji francuskog predsjednika kako je NATO "klinički mrtav". Ali isto tako je posve očito da je sad živ i aktivan kakav nije bio već desetljećima.Foto: Gints Ivuskans /AFP

Makar je dvojbeno da takve vijesti uopće stižu do građana Rusije, također je i francuski predsjednik Macron uvjeren da stanovnici te zemlje ne žele rat: "Oni su pod jarmom ugnjetavanja i lažnih informacija", izjavio je francuski predsjednik. Tom prilikom se osvrnuo i na svoju nekadašnju izjavu da je NATO "klinički mrtav". On to definitivno više nije već i zbog "elektrošoka" koji je doživio ovim ratom, a sad se i konačno jasno određuje strategija Obrambenog saveza.

Ne izgleda na mir...

No i njemački kancelar je ovog četvrtka uvečer bio skeptičan prema dogovoru i nekakvom skorom prekidu rata, a to potvrđuju i vijesti s bojišnice. Ukrajinske snage se hvale kako su zaustavile ruski proboj u Kijev, ali žestoke borbe se vode i dalje. Prošle noći je na Kijev ispaljena ruska raketa koju su, po navodima starnih dopisnika, ukrajinske snage presrele i uništile u zraku, tako da je nanesena šteta puno manja nego što bi bila da je raketa pogodila cilj. Na sjeveru traju napadi i na djelomično okružen grad Černjihiv, a kako javlja tamošnji gradonačelnik, bombardirana je i zračna luka Lavova. Žestoke borbe vode se i za Mariupolj gdje je rusko topništvo već uništilo oko 80% stambenih zgrada. "Svakog dana na grad pada 50 do 100 bombi. Razaranje je golemo", javlja Gradsko vijeće Mariupolja.

Razaranje nakon bombardiranja Kijeva
Iz Ukraiine i dalje stižu vijesti o žestokim borbama, razaranjima i žrtvama.Foto: Vadim Ghirda/AP Photo/picture alliance

Proturječne su informacije o humanitarnoj pomoći i evakuaciji građana toga grada: ruska strana tvrde kako je u četvrtak 43.000 osoba napustilo ovaj grad i kako je tamo stiglo 134 tone humanitarne pomoći. Potpredsjednica vlade Ukrajine Irina Verešuk pak kaže kako se samo 2.000 osoba uspjelo izvući, ali niti jedna od ovih tvrdnji se ne može provjeriti.

Još je teže pouzdano procijeniti stanje na obje strane bojišnice: ruski mediji i dalje javljaju o uspjesima i skoroj pobjedi, ukrajinske i obavještajne službe Zapada pak o velikim teškoćama u liniji opskrbe ruskih jedinica i sve slabijem borbenom moralu ruskih vojnika koje ruski mediji još uvijek uvjeravaju kako će ih Ukrajinci dočekati kao oslobodioce. Postoje potvrde pojedinih slučajeva defetizma, ali i tu je praktično nemoguće utvrditi pravo stanje stvari.

aš/qu/mak/kle (dpa, rtr, afp, ap)