Ruske prijetnje gradonačelniku Praga

Gradonačelnik Praga Zdenek Hrib, političar Piratske stranke, već nedugo nakon stupanja na dužnosti je došao u sukob s predstavnikom jednog totalitarnog sustava. Kineski diplomati su zahtijevale od gradonačelnika, inače liječnika po struci, da ne ponavlja svoje izjave podrške Tajvanu i Tibetu. Hrib je to odbio. Uskoro je cijela stvar postala češko-kineski spor koji traje sve do danas, između ostalog i zato što Hrib nije promijenio svoj stav.

Sada je gradonačelnik Praga pod policijskom zaštitom, zajedno s dvojicom kolega, načelnicima praških okruga Ondrej Kolar i Pavelom Novotnyem. Ali ne zbog konflikta a Kinom - već zbog prijetnji iz Rusije.

„Realna opasnost"

O policijskim mjerama zaštite praških političara pisao je nedavno ugledni češki tjednik Respekt. Vijest je naišla na veliki odjek u Češkoj. U novom broju, Respekt je ponudio dodatne informacije: početkom travnja je, kako piše taj list, na praški aerodrom sletio jedan ruski diplomat koji je u prtljagu imao ekstremno otrovnu tvar ricin. Tjednik Respekt se poziva na neimenovani izvor u češkim sigurnosnim krugovima.

U intervjuu za DW Zdenek Hrib je potvrdio da su njegovi kolege od Uskrsa pod policijskom zaštitom. Po nalogu policije nije htio govoriti o pojedinostima, samo je rekao: „Smatram da je opasnost realna".

Premda se Hrib i njegovi kolege ne izjašnjavaju javno o razlozima posebnih mjera sigurnosti pod kojima trenutno žive, razlog je očigledan – kritika na račun službene Rusije im je donela probleme. Na dan kada je prije pet godina ubijen bivši zamjenik premijera ruske vlade i liberalni oporbeni političar Boris Nemcov, 27. veljače ove godine, Hrib je naime praški trg, na kojem se nalazi i rusko veleposlanstvo, preimenovao u Trg Borisa Nemcova.

Spor oko spomenika

Početkom travnja je načelnik šestog praškog okruga Ondrej Kolar uklonio spomenik sovjetskom maršalu Ivanu Konjevu, on je prebačen u skladište – kasnije bi ga se trebalo izložiti u novom povijesnom muzeju. U Češkoj se godinama vodi debata o Konjevu. S jedne strane on je „osloboditelj Praga" na kraju Drugog svjetskog rata, s druge strane prigovaraju mu da je koristio represivne mjere protiv tisuća čeških građana i da je imao vodeću ulogu u gušenju ustanka u Mađarskoj 1956. Spomenik su mu zato često premazivali bojama. Kolarje beskonačnu debatu htio okončati prebacivanjem spomenika u muzej.

U Rusiji je demontaža spomenika izazvala ogorčene reakcije. Ruski ministar vanjskih poslova je u jednom intervjuu taj potez nazvao „iritantnim i ciničnim". Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o ratnim spomenicima, on bi se mogao ticati i načelnika praškog okruga. Nakon što su ruski nacionalisti napali češka diplomatska predstavništva u Rusiji, češki ministar vanjskih poslova oštro je protestirao u Moskvi. A rusko veleposlanstvo u Pragu je prebacilo svoju službenu adresu na konzulat da ne bi primala poštu na adresu „Trg Borisa Nemcova".

„Kampanja zastrašivanja"

Rusija je demantirala da namerava likvidirati praškog gradonačelnika. Međutim, češki politolog Jiri Pehe, nekadašnji dugogodišnji savjetnik tadašnjeg češkog predsjednika Vaclava Havela, kaže da se opasnost ne sme potcijeniti: „Ukoliko bi Rusija pokušala učini nešto nažao nekome od trojice političara kojima je po naznakama tajne službe ugrožen život, to bi dovelo do većeg diplomatskog sukoba". On dodaje da ruska kampanja zastrašivanja ima unutarnjo-politički cilj: „Na koncu konca, Rusija zna da spomenik Konjevu nije ratni spomenik u smislu češko-ruskog ugovora o prijateljstvu".

Politolog Jakub Janda iz Europskog centra za vrijednosti i politiku sigurnosti u Pragu također smatra da je prijetnja kojoj su izloženi praški političari – uvjerljiva: „Promatramo najagresivniju rusku eskalaciju u bilateralnim odnosima u posljednja tri desetljeća." Zbog odnosa prema istočnoj Ukrajini i ubojstava prebjeglih agenata, Janda Rusiju naziva „državnim sponzorom i organizatorom terorizma".

Pritisak politike i ekonomije

Češka je u odnosu na stav prema Rusiji i Kini odavno duboko podijeljena. Aktualni predsjednik države Miloš Zeman se godinama gotovo ponizno zalaže za intenziviranje češko-kineske ekonomske suradnje, a ponekad se pokušava i dodvoriti ruskom predsjedniku Putinu, iako Zeman tu i tamo i kritizira te dvije zemlje – recimo zbog obećanih, ali nerealiziranih kineskih investicija u Češkoj. Liberalno-populistički premijer i milijarder Andrej Babiš je također zagovornik pragmatičnih poslovnih odnosa s Rusijom i Kinom. A upravo je Kina postala stalni predmet svađe u češkoj politici, između ostalog i zbog kineskog lobiranja i špijunskih aktivnosti.

Gradonačelnik Praga Hrib namjeravao je iz ugovora o prijateljstvu između gradova Praga i Pekinga izbaciti odlomak o „jednoj Kini". Kinezi su to odbili, a on je raskinuo ugovor i sklopio isti takav ugovor s tajvanskim glavnim gradom Taipeijem, gde je svojevremeno studirao medicinu. Hrib je time dospio pod pritisak kabineta predsjednika Češke i brojnih poslovnih ljudi – njemu se prigovara da „uništava" češko-kineske odnose.

No, gradonačelnik ne dozvoljava da ga se zastraši ni taj pritisak, a ni ruske prijetnje: „Stojim iza svoje Češke Republike kao demokratske zemlje, makar time riskrirao i vlastiti život", kaže Hrib.