Ruske fake news o "Nijemcima"

Stanovništvo Njemačke izruguje se ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock. Savezni kancelar Olaf Scholz je stalno na meti kritika zbog svojih izjava o Rusiji i narod od njega traži da obuzda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Te su tvrdnje prošle godine kružile u ruskim medijima. Takve je naslove objavljivao portal državne ruske novinske agencije RIA Novosti, a onda su ih preuzimali drugi mediji širom zemlje.

Komentari i anonimni korisnički računi

Kako su nastali takvi napisi? Da bi se to shvatilo, treba baciti pogled na pojedine članke. RIA Novosti je, primjerice, u kolovozu prošle godine objavila tekst s naslovom: „Dosta je! Nijemci oštro reagiraju na poziv Zelenskoga Rusima". Time se željelo stvoriti dojam da u Njemačkoj vlada antiukrajinsko raspoloženje.

No ako se bolje pogleda, nisu „Nijemci" reagirali „oštro" na poziv ukrajinskog predsjednika, nego su navodni čitatelji njemačkog magazina Der Spiegel na njegovoj online platformi objavljivali komentare pod pseudonimima kao što su „zw9s", „nzjdMFpV", „rrnsne2Nr" i „GvbR72". Ti su komentari potom preuzeti u člancima ruske državne agencije.

Kod ovih pseudonima sastavljenih od slučajnih kombinacija brojki i slova moglo bi se posumnjati da se ne radi o stvarnim osobama. U pojedinim člancima koje je objavila RIA Novosti ti se pseudonimi uopće ne navode.

U tekstu pod naslovom „Nijemci su napali Scholza zbog 'apsurdnih' izjava o Rusiji" navodi o autorima citata čak su ograničeni na formulacije poput „jedan korisnik", „jedan drugi komentator", „jedan drugi čitatelj" i „četvrti korisnik".

Trolovi prijatelji Kremlja

Svrha takvih komentara pod člancima europskih vodećih medija trebala bi biti da „sustavno trolanje naklonjeno Kremlju" prodre u javni diskurs, naglašavaju stručnjaci instituta Security, Crime and Intelligence Innovation sa sveučilišta Cardiff u Walesu.

U jednoj studiji iz godine 2021., koja se bavila analizom komentara na tekstove 32 velika europska medija, među kojima su bili i internetski portali njemačkih listova Die Welt i Der Spiegel, piše: „Korisnički računi upotrebljavaju funkciju komentara čitatelja na internetskim stranicama medija kako bi objavili provokativne, proruske i antizapadne izjave kao reakciju na članke o Rusiji."

Dalje se navodi da je to posebno vidljivo u analizi tih korisničkih računa: „Jedan od njih, koji nas je zainteresirao, od svojeg je otvaranja 69 puta promijenio boravište i 549 puta svoje ime."

Komentari "Nijemaca"

Analiza komentara čitatelja ispod članaka stranih medija pojavila se u Rusiji kao žanr u 2000.-im godinama na internetskom portalu inosmi.ru, koji je objavljivao tekstove stranih medija prevedene na ruski. Analiziralo se i komentare koji su objavljeni ispod članaka o Rusiji, ali i o drugim temama.

Komentari profesionalnih trolova, koje plaća Kremlj, tada još nisu bili tako česti na portalima stranih medija, rekao je ruski novinar i prevoditelj Aleksej Kovaljov za neovisni ruski portal Meduza. Kovaljov je od 2012. do 2013. bio glavni i odgovorni urednik portala inosmi.ru.

Meduza se od travnja 2021. godine nalazi na ruskom popisu „stranih agenata" i sada izvještava iz egzila u Rigi. Portali inosmi i RIA Novosti su u sklopu prestrukturiranja u prosincu 2013. integrirani u medijski holding Russia Today. Najkasnije od tog trenutka više ne može biti govora o pravoj analizi komentara čitatelja na portalu RIA Novosti, jer oni sada moraju odgovarati zadanom spektru mišljenja.

Na RIA Novosti često se pojavljuju komentari navodnih „Nijemaca" u kojima oni kritiziraju preoštru retoriku prema Moskvi ili izražavaju „zgražanje" zbog izjava svojih političara o Rusiji.

Lažno zgražanje

Naslovi poput „Apsurd. Nijemci su zgroženi izjavama ministrice vanjskih poslova Baerbock o Rusiji" ili „Nijemci oštro kritiziraju predsjednicu Europske komisije Von der Leyen zbog njezinih riječi o ‘kažnjavanju Rusije‘" zasnivaju se na komentarima trolova.

Te izjave su često oprečne onome što Nijemci stvarno misle o Rusiji, Ukrajini i sankcijama protiv Moskve. To je krajem 2022. potvrdilo i ispitivanje javnog mnijenja Deutschlandtrend, koje se redovito provodi po narudžbi javnog servisa ARD. Rezultati ispitivanja su pokazali da 86 posto Nijemaca u Rusiji vidi globalnu sigurnosnu prijetnju.

Samo 10 posto njih je Rusku Federaciju označilo kao zemlju s kojom Njemačka može izgraditi partnerstvo utemeljeno na povjerenju.

A što se tiče sankcija protiv Moskve, 37 posto ispitanika je smatralo da nisu dovoljno stroge, 31 posto da su razmjerne, a samo 23 posto ispitanika ih je ocijenilo prestrogima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu