Rumunjska: kriza povjerenja nakon poništavanja izbora

Kraj političkih turbulencija u Rumunjskoj nije na vidiku. Prije nekih dva tjedna u prvom krugu predsjedničkih izbora potpuno neočekivano je pobijedio Calin Georgescu, uglavnom nepoznati TikTok-kandidat koji zastupa desničarske, proruske i ezoterične stavove. A onda je, manje od 36 sati prije početka drugog kruga, rumunjski Ustavni sud u petak (6.12.) proglasio prvi krug izbora nevažećim. To znači da se predsjednički izbori moraju ponoviti. Ova odluka predstavlja vrhunac političke krize proteklih tjedana, čije posljedice se još ne mogu u potpunosti sagledati.

Ustavni sud je donio ovu odluku nakon što je najprije prvi krug izbora proglasio valjanim. Razlog za ovu promjenu mišljenja su nove informacije o utjecaju na izbore putem TikToka, o financiranju Georgescove kampanje i ruskom miješanju u izbore. U srijedu je aktualni predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis objavio tajne dokumente obavještajnih službi, koji sadrže detalje o ovim događajima, pri čemu je dio tih dokumenata bio neodređen. Tako se u dokumentima ruski utjecaj na izbore spominje samo indirektno, bez eksplicitnog imenovanja Rusije. No američki državni tajnik Antony Blinken je u četvrtak direktno optužio Rusiju za miješanje u rumunjske predsjedničke izbore.

Odluka Ustavnog suda izazvala je podijeljene reakcije u rumunjskoj javnosti i politici: jedni su izrazili zgražanje, dok su ju drugi podržali. Elena Lasconi, kandidatkinja koja je ušla u drugi krug izbora, šefica progresivno-liberalne stranke Savez Spasimo Rumunjsku (USR), nazvala je odluku "nezakonitom i nemoralnom" te izjavila: "Rumunjska država gazi demokraciju."

"Pakt s narodom i Bogom"

Aktualni premijer i lider Socijaldemokratske stranke (PSD) Marcel Ciolacu, koji je dugo bio favorit u prvom krugu izbora, nazvao je ovu odluku "jedinim ispravnim rješenjem nakon objave tajnih dokumenata". Prema njegovim riječima, izborni rezultati su "očigledno iskrivljeni zbog ruskog utjecaja".

Desničarski predsjednički kandidat Calin Georgescu nazvao je odluku Ustavnog suda "državnim udarom" i komentirao ju u svom uobičajenom mesijanskom stilu: "Korumpirani sustav je pokazao svoje pravo lice i sklopio pakt s vragom. Ali ja sam sklopio pakt s rumunjskim narodom i Bogom." I drugi desničarski političari su također govorili o "puču" koji se navodno događa u Rumunjskoj, dok je George Simion, šef desničarske stranke Alijansa za ujedinjenje Rumunja (AUR), pozvao svoje pristaše na smirenost i suzdržavanje od prosvjeda.

Bez nereda, ali politička paraliza

Kada je rumunjski predsjednik Klaus Johannis u petak navečer dao izjavu povodom odluke Ustavnog suda, činilo se da se trudi pronaći prave riječi. U kratkom obraćanju, tonom koji je zvučao ukočeno i birokratski, izjavio je da je Rumunjska "stabilna, sigurna, demokratska" zemlja i da "nije u problemima". Johannis je najavio da će, u skladu s Ustavom, ostati predsjednik sve dok njegov nasljednik ne bude inauguriran te obećao: "Nastavit ću se angažirati za zemlju kao i do sada." Međutim, u proteklim godinama Johannis se suočavao s kritikama zbog pasivnosti i nedostatka odlučnosti.

Strahovi od izbijanja nemira nisu se ostvarili u petak navečer. Nasilni sukobi su malo vjerojatni. Naime, za mnoge građane su još uvijek traumatična sjećanja na krvavi ustanak protiv diktatora Ceaușescua u prosincu 1989. godine i na kaotične mjesece nakon toga, posebno na nasilne marševe rudara iz doline Jiu prema Bukureštu. Veći dio javnosti želi po svaku cijenu izbjeći takve scenarije. Rumunjska žandarmerija, koja je uz policiju odgovorna za javnu sigurnost i red, demantirala je u petak da je za nju proglašeno stanje povećane pripravnosti.

Kriza povjerenja u pravosuđe

S druge strane, stvarna opasnost je politički vakuum u narednim mjesecima. Nova runda predsjedničkih izbora vjerojatno će se moći održati tek u ožujku. Trenutni predsjednik Klaus Johannis nije jak čimbenik.

Također, formiranje nove vlade nakon parlamentarnih izbora održanih prošle nedjelje (1.12.) moglo bi trajati mjesecima, jer Rumunjska i dalje ostaje u modusu izborne kampanje. Time joj prijeti duža politička paraliza.

Odluka Ustavnog suda mogla bi dodatno produbiti duboku krizu povjerenja rumunjskog društva u državu i demokratske institucije. Presuda od petka samo je najnovija u nizu odluka kojima se sud – i pravosuđe općenito – diskreditirao u očima mnogih građana Rumunjske.

Početkom listopada 2024. Ustavni sud je isključio ekstremno desnu predsjedničku kandidatkinju Dianu Șoșoacă iz izborne utrke, navodeći da su njene političke izjave "nespojive s vrijednostima demokracije" i da ugrožavaju članstvo Rumunjske u Europskoj uniji i NATO-u. Istovremeno nisu bili isključeni Calin Georgescu i šef AUR-a George Simion, koji također često kritiziraju EU i NATO i veličaju rumunjske antisemitske legionarske fašiste iz razdoblja između dva svjetska rata.

"Zemlja neograničenih mogućnosti"

Političke glasine u Rumunjskoj sugeriraju da su vladajući socijaldemokrati, koji dominiraju državom i administracijom već 35 godina, zamislili scenarij u kojem bi premijer i lider PSD-a Marcel Ciolacu i lider AUR-a Simion dospjeli u drugi krug izbora iz kojeg bi kao pobjednik izašao Ciolacu. Sada su mnogi Rumunji uvjereni da je Ustavni sud ponovo djelovao kao produžena ruka političkog establišmenta – nakon što je u prvom krugu predsjedničkih izbora sve išlo protivno planovima, s Georgescuom na prvom mjestu i Elenom Lasconi na drugom.

Ako je vjerovati kuloarima, prije svega Elena Lasconi predstavlja prijetnju starim strankama, jer ona i njena stranka ozbiljno shvaćaju borbu protiv korupcije i druge neophodne reforme.

Istaknuti rumunjski pravnik i bivši sudac Cristi Danileț, koji je već dugi niz godina aktivan u organizacijama civilnog društva, sarkastično je komentirao odluku Ustavnog suda na Facebooku: "Sud je donio načelnu odluku, kojom se mogu ispraviti sve greške. Rumunjska je postala zemlja neograničenih mogućnosti."

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika