"RS se sve više pretvara u totalitarni dio BiH"
23. srpnja 2018
DW: Nakon što je njemačkom timu Saveznog ureda za borbu kriminala na čelu sa Klausom Zornom Munira Subašić predala listu Istražne komisije RS-a s imenima od 22.000 ljudi koji se dovode u vezu sa zločinima u Srebrenici - od kuharice do pripadnika streljačkih odreda - Milorad Dodik je zatražio održavanje izvanredne sjednice parlamenta u ponedjeljak. Sjednica će imati samo jednu točku dnevnog reda – Informaciju o Izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u razdoblju od 10. do 19. srpnja 1995. godine. Može li Dodik uz pomoć parlamenta osporiti ovaj izvještaj, odnosno listu ljudi, za koje se sumnja da su sudjelovali u likvidaciji 8.300 ljudi u tih devet dana?
Christian Schwarz Schilling: Dodik se ovim vraća na izvještaj iz 2003. godine. Vlada RS je na pritisak OHR-a osnovala Komisiju koja je imala zadatak da pokrene istragu o tome tko se u naznačenom razdoblju u sastavu Vojske RS nalazio u Srebrenici. Popisi koji su tada napravljeni dostavljeni su Vladi RS, koja je prihvatila izvještaj i trebala sama pokrenuti istragu protiv pojedinaca s te liste za koje se utvrdi da su počinili ratni zločin. To bi bio ispravan postupak, kako se ne bi osudila cijela Republika Srpska. Dakle, moralo se ući u detalje i podići optužnice protiv svakog počinitelja. To je zapravo bio smisao cijele liste i ona se ni u kojem slučaju ne može osporiti. Ali s listom ništa nije učinjeno niti je došlo do pokretanja sudskih postupaka. Točno je da je sada taj spisak u rukama posebnog tima BKA (Bundeskriminalamt – Njemački savezni ured za borbu protiv kriminala). Šef tima Klaus Zorn je odgovorio da oni imaju zadatak baviti se takvim kaznenim predmetima. Za to imaju uporište i međunarodnom pravu, i u njemačkom zakonu i po Povelji UN-a i zato je sasvim u redu što je predstavnica Majki Srebrenice i Žepe njemačkom kriminalističkom inspektoru Klausu Zornu dala tu listu koju je sastavila Istražna komisije RS-a. Jasno je da se sada BKA time mora pozabaviti.
Što ako Skupština RS ospori tu listu?
Neće se dogoditi ništa, jer Parlament RS-a ne može osporiti postojanje tih spiskova. To ne bi bio prvi put da Parlament RS-a donosi nemoguće i besmislene odluke.
Što stoji iza Dodikovog pokušaja osporavanja liste?
To je sve vjerojatno izborni manevar. Sada je samo pronađena nova tema kojom se želi reći: mi ne snosimo nikakvu krivicu, sve u vezi s listom je pogrešno i sada ćemo o tome donijeti odluku. Moram reći, potpuno besmislenu odluku. Tim prije što je tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić prihvatio taj izvještaj rekavši da je to crni list u povijesti srpskog naroda. Sadašnji odnos prema pitanju zločina protiv čovječnosti samo im se može odbiti od glavu. Jer sada će se međunarodna zajednica još jednom iznova pozabaviti cijelim slučajem Srebrenica.
Je li izborna kampanja jedini Dodikov motiv za dovođenje ove liste u pitanje?
To pokazuje i da on ima lošu savjest i da nekom odlukom, koja je besmislena, pokušava cijeli zločin dovesti u pitanje, kao da ne postoji. On ne želi dati kolektivnu ispriku, već radi na kolektivnom stavljanju liste izvan snage. To sa parlamentom nema veze već je to pitanje pravosuđa. Parlament po tom pitanju nema što odlučivati. Ali Dodik to radi kako bi ostvario nešto suprotno, naime, kako bi spriječio pokretanje istrage ili procesa protiv nekog od 22.000 ljudi koji su na listi. On misli da to na taj način može spriječiti. Ali po međunarodnom pravu, protiv svakoga tko stoji na jednoj takvoj listi može se voditi sudski postupak i izvan Republike Srpske, na svakom mjestu i u svako doba. Nitko to ne može spriječiti. Dodik to, koristeći parlament, želi spriječiti ali to je pogrešna metoda.
Može li Dodik na ovaj način dobiti glasove birača?
Ne mogu vjerovati da će cijeli narod stajati na tom kursu. To je kurs današnje vlade, koja parlament ima u šaci. Tu nema demokracije koja ide odozdo prema gore, već se sve radi odozgo prema dolje.
U kojoj mjeri je oporba u RS u stanju nešto promijeniti?
RS se sve više pretvara u totalitarni dio BiH i trudi se postati zasebna država. Dodik stalno nastoji ušutkati oporbu. Ali mu to neće uspjeti. No, tu se postavlja pitanje hoće li doći do manipulacije izbora i to je posebna priča. Iz tog razloga međunarodna zajednica i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) moraju provesti oštru kontrolu izbora kako bi se njihovi rezultati mogli priznati.
Christian Schwarz Schilling je od 1. siječnja 2006 do 1. srpnja 2007.bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Prethodno je, od 1996. do 2006., kao međunarodni medijator za BiH proputovao cijelu BiH i posredovao u sklapanju sporazuma o povratku izbjeglica i povratu imovine. Od 1982. do 1992. dr. Schwarz Schilling je bio njemački ministar telekomunikacija.