Reis Kavazović: Naše odnose moramo zaštititi od politizacije

Na islam u BiH se u Njemačkoj gleda kao na europski, moderan i liberalan. Njemački političari su često znali reći: „Ugledajmo se na islam u BiH". Koja je posebnost bosanskohercegovačkog islamau odnosu na bliskoistočni islam i druge islamske zajednice u svijetu?

Islam je u svom učenju u svojim temeljnim izvorima jedan. Pitanje je interpretacija, a nerijetko kulture i tradicije podneblja u kome se njegovo učenje širilo. Islam je u Bosni i Hercegovini stoljećima kreirao kulturu i civilizaciju koja je uobličena interakcijom s glavnim tokovima povijesnih, kulturnih i političkih procesa koji su se odvijali u ostatku Europe, sa svim posebnostima tih procesa u zemljama jugoistoka Europe. To je nešto što drugi nazivaju europskim ili bosanskim islamom, a mi radije nazivamo „bosanskim iskustvom življenja islama".

U posljednje vrijeme sve je više kritika da se slika islama u BiH polako mijenja i da posebnu ulogu u tome imaju tzv. selefije. Kakav je Vaš odgovor na to?

Takve optužbe najčešće dolaze od političkih projekata koji bi od Bošnjaka kao najveće žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji napravili najveću europsku opasnost. Priča o navodnoj „islamskoj opasnosti" s Balkana se koristi za potrebe povijesnog revizionizma i političke delegitimizacije europskih naroda čiji su pripadnici većinski muslimani.

Istovremeno, globalizacija jest donijela pluralizaciju interpretacija islama, pa i u Bosni i među Bošnjacima. Među tim interpretacijama su i rigidne, redukcionističke, a rjeđe i ideologizirane i nasilju sklone. Iako smo to smatrali velikim izazovom, danas možemo reći da je islamska tradicija Bošnjaka i naše društvo pokazalo zavidnu otpornost na te izazove i da oni nisu uspjeli pomaknuti glavne tokove našeg vjerskog učenja niti ugroziti naše tradicionalne vjerske institucije življenja i naučavanja vjere. Ono što je jako bitno jest da su 4. prosinca 2015. godine najodgovorniji predstavnici bošnjačkog naroda u državnim, političkim, vjerskim, akademskim, kulturnim i drugim institucijama Bosne i Hercegovine potpisali Zajedničku izjavu o nasilnom ekstremizmu u kojoj je iznesenjasan stav Bošnjaka o ovom fenomenu.

Početkom rujna je jedan Austrijanac bosanskog porijekla, kojeg su austrijske vlasti sumnjičile za islamizam pucao na stražare izraelskog konzulata u Minhenu. Koliku štetu napadi poput ovoga nanose imidžu muslimanske zajednice u BiH?

Nismo osjetili bilo kakve reakcije koje bi postupke ovog mladića, koji je prema onome što smo mogli vidjeti iz preliminarne istrage bio psihički nestabilan, povezivali s našom zajednicom u domovini ili dijaspori. Nama je jako bitno da on motive za svoje nasilno ponašanje nije mogao naći u institucijama Islamske zajednice u BiH u domovini ili dijaspori. A drugo je pitanje što možemo uraditi više kako bismo zajedničkim naporima države i društva zaštitili ove ranjive pojedince od manipulacije.

Sarajevo je u 15. stoljeću ukazalo dobrodošlicu Židovima nakon njihovog progona iz Španjolske, kada u Europi nisu bili prihvaćeni. Do danas je odnos stanovnika BiH i islamske zajednice prema Židovskoj zajednici poseban i izrazito dobar. Može li on biti narušen nakon rata koji Izrael vodi u Gazi nakon napada Hamasa od 7. listopada 2023.?

Na brutalnost i razmjere razaranja kojima svijet svjedoči u Gazi i konstantno eskaliranje nasilja u tom dijelu svijeta nitko ne bi trebao biti ravnodušan. Odnos, koji mi muslimani Bošnjaci i naši susjedi bosanski Židovi imamo, pokušavamo zaštititi od politizacije. Do sada nam je to uspijevalo i mi mislimo da ćemo uspjeti i u budućnosti bez obzira na to što globalni procesi pokušavaju poremetiti te povijesne susjedske odnose u kojima smo uvijek brinuli jedni o drugima. Ponosni smo na to što je sinagoga u Sarajevu vjerojatno jedina u Europi, koju ne čuvaju jake policijske snage niti je okružena zidovima i bodljikavom žicom.

Mnogi u BiH, posebno Bošnjaci muslimani osuđuju postupke Izraela u Gazi. Strahujete li da može doći do antagonizma prema Židovima u BiH ili Židovima generalno?

Ne vidim nikakav razlog za to. U Židovskoj zajednici u Bosni i Hercegovini kao i Islamskoj zajednici, hvala Bogu, ima dovoljno odgovornih ljudi koji neće dozvoliti da se to dogodi. Sve dok svaki život cijenimo isto i dok se ne plašimo reći istinu i dok smo dosljedni učenju naše vjere, to se neće desiti. Ti odnosi su preživjeli daleko veća iskušenja, preživjet će i ovo.

Židovi u Sarajevu svake godine slave Sarajevski purim. Sjećanje je to na događaj kada je 1819. godine osmanlijski namjesnik u Bosni Mehmed Ruždi-paša u okove bacio tadašnjeg sarajevskog hahambašu (vrhovni rabin u Osmanskom carstvu op.ur.) Mojsija Danona i desetoricu najviđenijih Židova i zaprijetio im da će svu jedanaestoricu pogubiti ako mu se u roku od dva dana ne isplati 500 kesa groša. Sarajevska čaršija, njeni uglednici su se pobunili i prisilili namjesnika da oslobodi njihove susjede.

U Drugom svjetskom ratu bošnjačka inteligencija je potpisala javne peticije protiv nacističkih zločina, muslimanske obitelji su krile Židovske obitelji od nacističkih pogroma. Derviš Korkut, muslimanski direktor muzeja je riskirajući vlastiti život od nacista spasio jednu od najvrjednijih Židovskih knjiga, Sarajevsku Hagadu, sakrivši je u jedno planinsko muslimansko selo. Zajedno smo preživjeli opsadu Sarajeva, najdužu opsadu jednog grada u modernoj povijesti u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Zajedno ćemo preživjeti i ove strahote.

Druga je stvar što će dugoročno politika koju vodi trenutna vlast u Tel Avivu zasigurno stvoriti animozitete i duboko ukorijenjena neprijateljstva koji će trajati godinama koje su pred nama i koje će biti teško prevladati.

Ove godine na Međunarodni dan sjećanja na holokaust koji ste obilježili u Memorijalnom centru Srebrenica, rekli ste da su Bošnjaci i bosanski Židovi jedno tijelo i potpisali ste muslimansko-Židovsku inicijativu za mir. Može li to pomoći da se umanji jaz, izazvan izraelskom ofenzivom u Gazi, koja je posljedica napada Hamasa na jug Izraela?

Da. Na taj dan u prisustvu predstavnica Majki Srebrenice i Židovske zajednice u Bosni i Hercegovini ja i generalni savjetnik emeritus Svjetskog Židovskog kongresa i predsjednik Svjetske federacije udruge Bergen-Belsen Menachem Z. Rosensaft smo potpisali dokument nazvan „Principi dijaloga Kavazović-Rosensaft”. Posebnu zahvalnost dugujem mom prijatelju prof. Rosensaftu na njegovom angažmanu i odlučnosti ne samo u realizaciji ove inicijative, nego i za sve što radi.

Posvećenost pamćenju i obilježavanju žrtava prošlih genocida, odbacivanje svih oblika antisemitizma, islamofobije i drugih netrpeljivosti, odlučna predanost zaštiti života, sloboda izražavanja unutar okvira poštovanja, i to tako da kao prijatelji možemo jedni drugima reći ono što nas brine, naša očekivanja, strahove i nadanja, principi su koji Židovima i muslimanima u svijetu mogu biti putokaz za bolju budućnost. I ne samo njima, jer je Inicijativa za mir i pamćenje poziv svima, naročito našim susjedima pravoslavcima i katolicima da nam se na ovom putu pridruže. Posebno su nam bitni principi „dosljedne i suosjećajne komunikacije" na kojima Inicijativa insistira i ulaganja zajedničkog napora u vremenima krize na način da smo se obavezali stajati zajedno, udružujući naše resurse, znanje i strategije. Zato se s pravom nadamo da će se naši zajednički napori proširiti na upravljanje kriznim situacijama, očuvanje mira i rad na obnovi, osiguravajući čvrstu podršku i zaštitu naših zajednica gdje god i kada god se desi kriza koja prijeti miru ili prijeti ponavljanju genocida.

Ovi principi su tu da ih prihvate i drugi vjerski čelnici, akademici, dužnosnici i ljudi koji dijele naše zajedničko nastojanje da budućim generacijama ostavimo bolji svijet u kojem se nikome neće ponoviti genocid počinjen u Auschwitzu, Bergen-Belsenu, Srebrenici, Jasenovcu i svim drugim mjestima užasa.

U Europi sve više jača desnica a s njom i antiislamsko raspoloženje. Kako Vi na to gledate?

Kao što pojava isključivih i netolerantnih ideologija među muslimanima ne bi trebala biti samo muslimanski problem, tako isto jačanje takvih pokreta u Europi treba biti izazov kojim se zajedničkim snagama trebamo pozabaviti. Očito je da se neki od tih radikalnih pa i nasilnih skupina hrane anti-migrantskim pa i anti-islamskim sentimentom, ali njihova agenda je daleko šira kao i razlozi njihove popularnosti.

Neki od problema za koje radikalna desnica tvrdi da imaju odgovor su legitimni izazovi koji očito brinu značajan dio Europljana, samo je pitanje je li odgovor koji nude ispravan i je li u duhu slobodnih, demokratskih društava, utemeljenih na humanističkim vrijednostima i individualnim i kolektivnim slobodama građana.

Naša zajednička Europa ima tamna poglavlja svoje prošlosti od osvajačkih pohoda muslimanskih vladara do križarskih ratova, preko vjerskih i sektaških ratova različitih pravaca unutar kršćanstva, do strahota Prvog svjetskog rata, uspona nacizma i dominacije komunizma nad velikim dijelom europskog prostora, pa sve do genocida u Srebrenici. Tužna bi bila spoznaja da ništa nismo naučili iz tih grešaka i da nemamo kapacitet da ponudimo jednu bolju viziju budućnosti za našu djecu. Trendovi koje osjetimo i mi ovdje nisu dobri i ne bi trebali zabrinjavati samo muslimane Europe.

Kako Vi ocjenjujete današnju situaciju u BiH? Kako gledate na segregaciju i etno-nacionalistički princip koji prevladava?

Uplitanje susjeda u Bosnu i Hercegovinu i pa njihove pretenzije prema njenom teritoriju nažalost nisu prestale ni nakon brutalnog rata. Sile, koje održavaju podjele, segregaciju pa i aparthejd u dijelovima države, ne odustaju od svojih nauma da dijelove BiH proglase teritorijem samo jednog od naroda, koji su ovdje stoljećima živjeli zajedno. To su opasne ideologije prekrajanja granica, separatizma, podjela i vjerske i nacionalne dominacije, koje je bolje zaustaviti na Balkanu prije nego se počnu širiti Europom.

Dugo se vjerovalo da će proces europskih integracija riješiti te probleme i da će primjene europskih normi, naročito Europske povelje o ljudskim pravima i to što su presude Europskog suda za ljudska prava nadređene ustavom domaćem zakonodavstvu, osigurati europsku budućnost svim građanima. Nažalost, problemi koje ima projekt ujedinjene Europe najbolje se vide ovdje na njenim granicama. U posljednje vrijeme imamo ozbiljne pokušaje da se u BiH ne insistira na istim vrijednostima koje vrijede u drugim europskim državama i da se ovdje zadrži neki oblik „milet" sistema, što nas posebno brine.

Jako ste kritizirani i napadani kada ste prošle godine izjavili: „Ako institucije padnu moramo biti spremni braniti BiH oružjem". Neki mediji su čak pisali kako je to poziv na rat. Što Vas je navelo da to kažete?

Institucije Bosne i Hercegovine su jedino što čuva mir u ovoj zemlji. Svako poigravanje sa njima, poigravanje je s mirom u zemlji koja je toliko propatila ne tako davno.

U slučaju urušavanja državnih institucija riskiramo da se vratimo u devedesete i da građani ove zemlje i narodi počnu samostalno brinuti o svojoj sigurnosti i zaštiti od nekih novih genocida i to je opasan put koji ne smijemo ni zamisliti.

Definicija manipulacije je kada vas oni koji svojom nepristojnošću i neodgovornim postupanjem počnu prozivati zbog vaše reakcije. Ratom ne prijete oni, koji upozoravaju na neodgovorne politike koje svakodnevno potkopavaju državne institucije, te narušavaju povjerenje među građanima i narodima, nego oni, koji u miru pokušavaju postići ono što nisu mogli u ratu i koji takve politike vode.

Husein-ef. Kavazović je 14. reisul-ulema Islamske zajednice u BiH. Na mjesto prvog čovjeka IZ u BiH izabran je 2012. Završio je Gazi-Husref-begovu medresu u Sarajevu, gdje je stekao zvanje imama. Nakon okončanog studija na Sveučilištu Al-Azhar u Egiptu (1985-1990),vratio se u BiH gdje je 1993. izabran za muftiju tuzlanskog ostavši na toj dužnosti do izbora za reisa.