Rat, rat, rat, a izbori na sporednom kolosjeku

Ruska invazija na Ukrajinu potpuno je potisnula činjenicu da Srbiju uskoro očekuju izbori na svim nivoima. Geopolitičke i ekonomske analize su u drugi plan gurnule domaće teme u kampanji.

Političke stranke i dalje pokušavaju obavljati terenske aktivnosti, ali i kod uličnog aktivizma također dominiraju protesti podrške jednoj ili drugoj strani u sukobu, koji dobijaju najveću medijsku pažnju. Beograd je zabilježio nekoliko skupova podrške Ukrajini, ali i podrške Rusiji – izvjestan broj skupova obilježile su i čarke između suprotstavljenih strana.

Kako izvući korist iz krize?

Politolog Duško Radosavljević kaže da „ne smatra da su se domaće teme povukle iz predizborne kampanje, već da su se glavni akteri samo malo pritajili“.

„Mislim tu prije svega na snage režima, koji analiziraju ovu situaciju i iz toga pokušavaju za sebe izvući najveću moguću korist. Sada je na djelu pokušaj da se pokažu kao veoma mudri državnici koji podnose velike žrtve zbog interesa Srbije. Najgore od svega je što ovo neće dovesti do preispitivanja dosadašnje vanjske politike Srbije“, navodi Radosavljević za DW.

„Predizborna kampanja je bačena na neki sporedni kolosijek, bar što se tiče medija“, ocjenjuje za DW glavni urednik dnevnog lista Danas Dragoljub Petrović.

„Mogu to reći i na primeru lista Danas. U vrijeme predizborne kampanje imamo bar četiri ili pet stranica na kojima pratimo političku kampanju – sada je to jedva jedna strana izbornog sadržaja, dok je prvih sedam ili osam stranica od politike do ekonomije vezano za Ukrajinu“, dodaje on.

Stiče se utisak da građani Srbije, dodaje Petrović, mnogo više „vole komentirati i pratiti visoke geopolitičke teme, poput ove u Ukrajini, nego izbornu tematiku. Stoga je sve to i pomalo neobično, i kao da u Srbiji izbori neće biti održani za manje od mjesec dana.“

Granice koketiranja s rusofilijom

Moglo bi se reći da je rat u Ukrajini kao jednu od glavnih tema nametnuo odnos srpske politike – kako vlasti tako i opozicije – prema Rusiji. Javno mnijenje je podijeljeno oko ruske agresije, ali isto to se dešava i kod političkih stranaka.

Srbija nije uvela sankcije Rusiji, ali pojedine opozicione stranke optužuju vlasti da se za to pripremaju i s tim dovode u vezu i glasanje Srbije za podršku rezoluciji Ujedinjenih naroda (UN) koja osuđuje rusku agresiju.

Duško Radosavljević smatra „da će ovo baciti režim na malo veće muke u vezi s pitanjem koliko smije koketirati s rusofilijom, i dokle smije ići u ogradi od Europske unije. Ali, mislim da će njihovi spin-doktori uspjeti da većinu ljudi prevedu žedne preko vode, jer je njihov najvažniji cilj da dobiju izbore po svaku cijenu.“

Tema sankcija Rusiji je veoma osjetljiva, kaže Dragoljub Petrović. „Građani Srbije većinom podržavaju Rusiju. Opozicija je vrlo oprezna, jer oni žele privući i razočarano biračko tijelo naprednjaka.“

„Što se tiče Vučića, njemu je ovo došlo u najnezgodnije vrijeme, i on se ponaša kao da je njemu sada najteže od svih aktera svjetske političke scene. Možda se najviše primjećuje u postavljanju pitanje ispravnosti Vučićeve politike sjedenja na dvije stolice“, napominje Petrović.

Vučić širi paniku?

Kao prateći problem pojavila se i izvjesna doza panike kod građana kada je riječ o snabdijevanju hranom i energentima, ali i glasine da mjenjačnice nemaju dovoljno deviza. Blago jačanje eura samo je pospješilo te glasine.

Građani su počeli opsjedati benzinske pumpe bojeći se nestašice, a bilježi se i pojačana kupovina životnih namirnica. To još uvijek nema dramatične razmjere, i što se tiče prehrambenih proizvoda, teško je primjetiti posebne gužve, ili nestanak pojedinih roba.

Međutim, mnogi analitičari smatraju da je i za tu pojačanu paniku zaslužan upravo predsjednik Srbije. Kada je u medijima Aleksandar Vučić govorio o državnim nabavkama konzervi, brašna i šećera, građanima se svakako upalila lampica za uzbunu. Ako država gomila namirnice, onda to moramo i mi na nivou domaćinstva kao da je bila reakcija običnih građana.

Ali, ni nakon toga se Vučić nije zaustavio pa je i medijsko pojavljivanje u subotu (5.3.) bilo najavljeno rečenicom: „Predsjednik Srbije otkriva hoćemo li imati dovoljno hrane i energenata.“

Predsjednik Srbije je kao „hiperaktivno dijete koje se ne može suzdržati ispred mikrofona“, ocjenjuje Duško Radosavljević. „Normalno je da svaka država ima robne rezerve, ali to se rješava administrativno na nivou ministarstava, i o tome se podnose izvještaji. A sada imamo situaciju da predsjednik ne zna gdje da se zaustavi, i na taj način širi paniku i uznemirava javnost“, kaže ovaj politolog.

Glavni urednik Danasa Dragoljub Petrović skreće pažnju da su ljudi u Srbiji imali raznih iskustava, što ratnih, što izvanrednih situacija, i „stoga su veoma oprezni i brzo se odlučuju na stvaranje zaliha. Zalihe su se pravile i u vrijeme izvanrednog stanja zbog korone.“

„Ali, Vučić jeste teatralnim nastupima i pokazivanjem skladišta koji su puni brašna i šećera i 32 milijuna konzervi srdela praktično ljude naveo da stvaraju zalihe. A umjesto da za to optuže Vučića, režimski mediji su optužili nas iz nezavisnih medija da pravimo paniku, jer smo izvještavali što se dešava na benzinskim pumpama i u trgovinama“, zaključuje Petrović.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu