Rat Izraela i Hamasa izaziva tenzije na Berlinaleu

Berlinale je poznat kao filmski festival koji se bavi političkim pitanjima i zalaže za humanitarne vrijednosti. Debate i protesti oko rata između Izraela i Hamasa neizbježno su (bili) dio ovogodišnjeg događaja u glavnom gradu Njemačke.

Iako je nekoliko natpisa „Slobodna Gaza" uočeno i na crvenom tepihu, svečano otvaranje 15. veljače održano je bez ikakvih smetnji.

Zatim je u nedjelju, kako izvještava Deadline.com prilično neočekivano, oko 50 propalestinskih pristalica organiziralo protest na Europskom filmskom tržištu. Filmsko tržište ima bliske veze s Festivalom, ali za razliku od mnogih premijera na crvenom tepihu Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, poslovna platforma je ograničena na profesionalce filmske industrije i stoga nije u centru pažnje šire javnosti.

Suradnici Berlinalea pozivaju na snažnije priopćenje

Kritike su stizale i iz same organizacije Filmskog festivala. Otvoreno pismo, koje je potpisalo 60 partnera Berlinalea — uključujući kustose različitih sekcija festivala — poziva Festival da pooštri svoju službenu izjavu o trenutnoj humanitarnoj krizi u Gazi.

Kada su predstavili svoj program, menadžerski dvojac Berlinalea, Mariette Rissenbeek i Carlo Chatrian, istakli su da suosjećaju s svim žrtvama krize na Bliskom istoku, te da žele da se „svačija patnja prepozna i da naš program otvori različite perspektive o složenosti svijeta”.

Za potpisnike, međutim, to nije dovoljno: „Pridružujemo se globalnom pokretu solidarnosti i zahtijevamo hitan prekid vatre i pozivamo na oslobađanje svih talaca", navodi se u pismu. „Dok svijet svjedoči nezamislivom gubitku života civila u Gazi — uključujući i živote novinara, umjetnika i filmskih radnika — kao i uništavanju jedinstvenog kulturnog nasljeđa, potrebni su nam jači institucionalni stavovi.”

Pokret Strike Germany poziva na bojkot

Još jedno otvoreno pismo stiglo je od sudionika sekcije "Forum Expanded”, jednog od neovisnih programa Festivala. Viđen kao više eksperimentalna sekcija Berlinalea, Forum Expanded reflektira film kao medij kroz širok spektar umjetničkih disciplina.

Više od 100 potpisnika tog pisma izrazilo je podršku četvorici kolega koji su svoje radove povukli iz selekcije uoči manifestacije. Ova četvorica umjetnika su na Instagramu naveli svoju solidarnost s pokretom Strike Germany, koji poziva na bojkot državnih kulturnih institucija u Njemačkoj, u znak protesta zbog oklijevanja te zemlje da pozove na prekid vatre na Bliskom istoku.

Zbog svoje nacističke prošlosti, Njemačka podršku Izraelu vidi kao svoju povijesnu odgovornost.

Izraelski film inspiriran apsurdnom igrom o usponu fašizma

Istovremeno, izraelski filmski radnici nazočni na Festivalu ne bježe od kritike vlasti svoje zemlje.

Poznati izraelski režiser Amos Gitai premijerno je prikazao svoj novi igrani film na Berlinaleu - "Shikun". Politički obojeni film se zasniva na drami „Nosorog" iz 1959. godine, francusko-rumunjskog pisca Eugenea Ionescoa. Riječ je o apsurdnoj basni koja komentira iznenadni uspon fašizma uoči Drugog svjetskog rata.

Gitai je razvio filmski projekt usred ogromnog protestnog pokreta protiv sporne reforme pravosuđa izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koju protivnici vide kao napad na demokraciju u zemlji.

„Shikun" (što na hebrejskom znači „socijalno stanovanje") okuplja niz vinjeta koje su smještene u jednom pustom stambenom kompleksu. U različitim prostorijama zgrade vide se scene koje uključuju Izraelce i Palestince, kao i Ukrajince i druge pridošlice.

Gitai izaziva svoje gledatelje nekonvencionalnom narativnom strukturom, objašnjavajući u intervjuu za okruglim stolom da mu je dosadno pripovijedanje koje dominira na streaming-platformama.

Film također integrira citate nekih od velikih svjetskih umova, tu su Umberta Eco ili Robert Musil, kao i odlomke članka izraelske novinarke Amire Hass pod naslovom „'Samo sam izvršavao naredbe': Što ćete reći svojoj djeci? “, koji je objavljen 2018. Članak je trebao senzibilizirati Izraelce i podići njihovu svijest o teškom položaju stanovnika Gaze.

Inače je Hass, kćerka preživjelih žrtava Holokausta, bila među prvim kritičarima njemačkog stava prema Izraelu nakon napada 7. listopada. Ona je manje od 10 dana nakon napada naime objavila članak u izraelskim novinama Haaretz pod naslovom „Njemačka, ti si odavno izdala svoju odgovornost".

Gitaijev film završava citatom iz pjesme „Misli na druge", riječima suosjećanja koje je napisao palestinski pjesnik Mahmud Darviš (1941-2008).

Amos Gitai: Netanjahu je prijetnja Izraelu

Dok film izgleda zagonetno za publiku koja nije upoznata sa svim ovim referencama, Gitai pak koristi vrlo jasne pojmove da izrazi svoje stavove o trenutnoj izraelskoj vladi u intervjuu za okruglim stolom s novinarima na Berlinaleu.

Nakon što je istakao da se Hamasovi brutalni teroristički napadi nikako ne mogu opravdati, kritičar ekstremizma kaže da je njegova matična zemlja „talac Netanjahuove najdesničarskije koalicije".

Gitai vidi Netanjahua kao „manipulatora na najvišoj razini" i smatra da premijer „može uništiti Izrael", rekao je za DW.

Poziv Njemačkoj da zauzme jači moralni stav

Još jedan od filmova koji komentira bliskoistočni sukob na berlinskom festivalu je "Nema druge zemlje" u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva.

Dokumentarac prikazuje kako se Bazel Adra, mladi palestinski aktivist i jedan od režisera filma, godinama bori protiv nestanka Masafera Jate, njegovog sela na Zapadnoj obali, gdje se ruše kuće, a stanovnici bivaju protjeruju. Jer, tu je službeno predviđena izgradnja vojnog poligona.

Film pokazuje kako mu se potom u njegovim naporima pridružio izraelski novinar Juval Abraham, koji je postao aktivist nakon što je naučio arapski jezik i postao svjedok nepravde izraelske okupacije.

Za aktiviste, ugnjetavanje neizbježno dovodi do nasilnih reakcija, zbog čega smatraju da bi Zapad trebao izvršiti veći pritisak na izraelsku vladu da okonča okupaciju.

„Znam da Nijemci osjećaju veliku krivnju za ono što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu“, rekao je Abraham za DW, dodajući da su mnogi njegovi rođaci ubijeni tijekom Holokausta. „Ali, nemojte sada koristiti tu krivnju i odbijate slati pozive na prekid vatre, iskoristite je da nam pomognete da dođemo do političkog rješenja! Koristite je da izvršite pritisak na državu Izrael da okonča okupaciju", kaže izraelski dokumentarist. „To bi za mene bio mnogo moralniji stav koji bi vlada zauzela."

Uredila: Tanya Ott