1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Radioaktivna ostavština rata na Kosovu

Nate Tabak/Nenad Kreizer17. studenoga 2012

NATO je tijekom rata na Kosovu koristio lako i teško streljivo obogaćeno uranom. To mnogi smatraju uzrokom povećanog broja oboljelih od leukemije u dijelovima Kosova gdje su se vodile najžešće bitke.

https://p.dw.com/p/16kXT
Radioaktivität im KosovoFoto: picture-alliance/dpa

Pokojni američki diplomat Richard Holbrooke je cestu između Kijeva i Kline na Kosovu jednom nazvao najopasnijom prometnicom na svijetu. To je bilo krajem 90-ih godina prošlog stoljeća kada su se ovdje vodile žestoke borbe između kosovskih i srbijanskih snaga. Tada su se 1999. zrakoplovi NATO-saveza uključili u borbu protiv Miloševićevih tenkova. Ishod borbe je poznat.

Gradnja na kontaminiranom terenu?

No zrakoplovno streljivo namijenjeno borbi protiv oklopnih vozila nije pogađalo samo srbijanske tenkove nego je i čitava okolica bila gotovo sravnjena sa zemljom. U borbi protiv tenkova NATO-zrakoplovi su upotrebljavali i uranom obogaćeno streljivo. I upravo se oko ostavština ovih borbi još uvijek raspravlja u mjestu Klina. Mnoge zgrade ovdje, pa tako i nova policijska stanica, su izgrađene mnogo godina nakon borbi. Policajci ovdje ne žele da im se u članku navode imena. Oni samo kažu da se gradilo a da prije toga zemljište nije bilo očišćeno. 2001. su ovdje bili talijanski vojnici koji su doduše ustvrdili da nema povišene radijacije. No strah od radijacije je prisutan. Neki od susjeda tvrde pak da je čitavo područje temeljito očišćeno i da nema mjesta strahu.

Selo Klina nedugo nakon borbi 1999.
Selo Klina nedugo nakon borbi 1999.Foto: picture-alliance/dpa

Nepoznate posljedice

Još je 2001. Bernard Kouchner, tadašnji visoki predstavnik Ujedinjenih naroda za Kosovu, boravio ovdje polazeći za informacijama da je jedan broj mirovnih vojnika obolio od leukemije. No i tada je zaključeno da nema opasnosti. NATO je, prema vlastitim navodima, tijekom sukoba ispalio oko 30.000 komada streljiva obogaćenog uranom koje se koristi u vojnim sukobima diljem svijeta. Pritom nije presudna radioaktivnost streljiva nego njegova velika probojna sila zahvaljujući velikoj gustoći obogaćenog urana. Iako je NATO izvršio kontrole na terenu nedugo nakon borbi i zaključio da nema opasnosti od radioaktivnog materijala, zabrinjava činjenica da nisu obavljena i dugoročna promatranja. Nije isto tako ni ispitan utjecaj urana na pitku vodu u okolici.

Across the street from Klina's police station, a storefront still has scars from the war. Here, NATO warplanes attacked Yugoslav army tanks using depleted uranium munitions. They did so in more than 100 locations. zugeliefert von Naomi Conrad Bild: Nate Tabak 2012
Nova policijska stanica u KliniFoto: Nate Tabak

Inertne vlasti

Neki, poput Nazmija Zogaja koji je na Kosovo iz Njemačke došao kako bi se borio protiv srbijanskih snaga, kažu da ima mnogo oboljelih od leukemije u regiji. No on misli da se radi o kombinaciji faktora poput stresa uzrokovanog ratom ali i zbog spornog streljiva. Iz Kosovskog ureda za narodno zdravlje kažu da ne postoje pouzdane studije koje bi potvrdile ili opovrgle tvrdnje o povećanoj radioaktivnosti i oboljenjima od raka u kraju oko Kline. Shykri Dumani iz Ureda za zaštitu od radijacije u Obiliću smatra da je sada prekasno za istraživanje na terenu jer se uran u posljednjih 13 godina u potpunosti raspao u prirodi. No utjecaj na stanovništvo nije poznat ali on smatra da je on "minimalan". Dumani istodobno smatra da nije prekasno za neka ispitivanja ali da su vlasti "prilično inertne" po ovom pitanju.

Nazmi Zogaj
Nazmi ZogajFoto: Nate Tabak