1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pšenica je pala pred plinovodom kojeg možda neće biti

Jelena Đukić Pejić
26. srpnja 2019

U okolici Ćuprije u Srbiji je bez najave probijena trasa za plinovod Turski tok. Poljoprivrednicima su uništene njive i vinogradi. A još nitko ne zna hoće li taj plinovod ikada proraditi ili će proći kao Južni tok.

https://p.dw.com/p/3MjdP
Suncokret pored iskopanog kanala za plinovod
Bez najave se preko njiva postavljaju cijevi za plinovodFoto: DW/J. Đukić-Pejić

Ćuprija, nakon tri semafora lijevo, pa opet lijevo kolskim putom naviše. Tako izgleda potraga za trasom Turskog toka koji je prošao posred Vezirovog brda. Ovdje su nepregledna polja pšenice, kukuruza, suncokreta i vinove loze.

Konačno, nakon dužeg truckanja, iz polja izranja široka brazda koja siječe zelene površine – tuda će proći cijevi plinovoda.

Pored trase podbočen stoji Nenad Nikolić iz sela Batinac, jednog od nekoliko malenih sela koja se nalaze na ovom brdu. Na „dobar dan" i „kako ste" odgovara: „Nikako! Kako da budem? Pogledajte ovo! Posred pšenice su mi uzeli hektar i deset ari!"

Nenad Nikolić na svojoj njivi
Nenad Nikolić nije znao da će mu uništiti pšenicuFoto: DW/J. Đukić-Pejić

„Jednog dana su samo ušli u pšenicu i obilježili koncima. Mi ih pitamo 'šta to radite?' Kažu 'premjeravamo za Turski tok'. Mi smo znali da će tuda proći, ali nismo znali da će oni tek tako oboriti i uništiti svu našu pšenicu. Nas nitko ništa nije obavijestio", priča Nikolić za DW.

Jednom mu je rečeno da je općina Ćuprija obaviještena još u ožujku, ali do njega, tvrdi, ništa nije stiglo. „Niti mi znamo kolika je nama šteta, niti znamo hoće li netko to uopće platiti", objašnjava on.

Kaže da mu je jasno da je projekt važan za Srbiju, ali ljut je na općinu što ga nije obavijestila. Da jest, dodaje Nikolić, u svibnju bi pokosili sijeno i spremili ga makar za tov junadi. „Mi smo sve vrijeme ulagali u pšenicu. Sijano je, bacano je gnojivo nekoliko puta, prskano je, uloženo u prehranu pšenice – da su nam samo rekli 'čekajte ljudi, ne investirajte više', pa da znamo šta ćemo", ogorčeno priča.

DW je danima pokušavao u Općini Ćuprija saznati gdje je zapelo. Nakon velikog broja poziva predsjedniku općine Ninoslavu Eriću (SNS), pomicanja razgovora „za kasnije" ili „za sutra", Erić je na kraju rekao da mu Gastrans, tvrtka nadležna za rad na ovoj dionici, ne dozvoljava da razgovara s medijima.

Ni Gastrans ni Ministarstvo energetike do zaključenja teksta nisu odgovorili na upite DW-a.

Hoće li uopće biti plinovoda?

Bizarno u cijeloj priči je što bi Turski tok mogao proći jednako kao i Južni tok – to jest da plin nikada ne poteče prema Srbiji. I tada su polagane neke cijevi, ali od posla nije bilo ništa jer je Bruxelles tvrdio da Južni tok krši Treći energetski paket EU-a. On zahtijeva da plinovodi ne budu monopolizirani, to jest da budu otvoreni za plin bilo kojeg podrijetla, a ne za samo, recimo, ruski.

Cijevi za plinovod
Već su spremne i cijevi za Turski tokFoto: DW/J. Đukić-Pejić

Jelica Putniković, urednica Balkanmagazina, dugo prati energetsku politiku Balkana. Za DW kaže da plinovod Turski tok ima višestruko značenje za Srbiju. Poštujući europsko zakonodavstvo bi Srbija, Bugarska i Mađarska trebale postaviti cijevi kojima će se transportirati ruski, „ali i svaki drugi plin koji bude dostupan", kaže ona.

Ipak, Putniković dodaje da postoje „lobiji" u Europi koji tvrde da se pravila ipak krše. „Političku boju dobiva svaki ekonomski, posebno energetski projekt na Balkanu. Pogotovo kada je riječ o suradnji s Rusijom ili Kinom. Riječ je o strahu nekih zapadnih lobija koji bi balkanskim zemljama uskratili ekonomski razvoj i energetsku sigurnost."

„A opet, svaki novi infrastrukturni i energetski kapacitet ima geostratešku i političku težinu – zemlju gdje je izgrađen čini jačom u odnosu na te lobije", kaže ona.

Ruše se i kuće

Daleko od geopolitike, vinogradari i zemljoradnici s Vezirovog brda nadomak Ćuprije smatraju da im je učinjena nepravda. Nedavno su podnijeli prijave protiv izvođača radova. Od njih su dobili ispriku, ali od svoje općine još ništa.

Muškarac do pojasa u kanalu u koji će biti polagane cijevi za plinovod
Miroslav Pešić je ostao bez dijela vinograda, a ostat će i bez kuće Foto: DW/J. Đukić-Pejić

Tako i trojica braće iz obitelji Pešić, suvlasnici malog vinograda na brdu. Od četrdeset ari pod lozom gotovo preko noći su ostali bez četvrtine. „Nije stvar u novcu, mi smo za ovo emotivno vezani. Ne samo vinogradi, nego i orah, i ova kuća", kaže Miroslav Pešić za DW. „I nju će srušiti jer je na 74,68 metara od osi plinovoda, a ruši se po pravilima do 100 metara od plinovoda."

„Moj brat je toliko ljut na sve. Ni s kim više ne razgovara. Ni sa mnom", kaže Pešić. „Trebalo je utvrditi stanje prije uništenja loze. A oni nemaju ni urbanistički projekt, a od njih zavise rješenja."

Na izlasku iz Ćuprije vijori se zastava Gastransa, a ispod nje se crne velike cijevi. Vlasnici vinograda kažu da su čuli da postavljanje cijevi treba početi ovoga tjedna. Ali nisu sigurni – nitko im nije službeno ništa rekao.