Putovima Frankopana

Odakle god da pogledate prema Bakarskom zaljevu i Kraljevici – s riječke obilaznice, s pučine, s Krčkog mosta… primijetit ćete bijeli biser na obali pred ulazom u luku Kraljevica. Ovoga je ljeta dvorac napokon zasjao nakon temeljite obnove pročelja, atrija i okoliša.

Dvorac jedne od najvećih hrvatskih plemićkih obitelji, Frankopana u Kraljevici obnovljen je u posljednjoj fazi projekta „Putovima Frankopana“ koji je započet još 2005. godine. U posljednjoj fazi, u obnovu čak 20 frankopanskih kaštela, gradina, dvoraca i sakralnih objekata uloženo je 64 milijuna kuna, od čega su 47 milijuna bila bespovratna sredstva EU.

Dvorac u Kraljevici je počeo graditi Petar Zrinski još 1651. godine. Danas je uređen i obnovljen, te je dom jednog od osam interpretacijskih centara. U gradu Kraljevici očekuju da će dvorac imati utjecaj na turizam i gospodarstvo, ali i na kvalitetu života u zajednici - dobiveni prostor postati dom brojnim udrugama s kulturnim i edukativnim sadržajima.

Ovaj kaštel je daleko najposjećeniji centar. U sklopu projekta sanirani su bedemski zidovi poznatog kaštela, uređen je i opremljen novi Interpretacijski centar u kaštelu, te opremljen multimedijalni Centar za kulturu u Krku.

Gradec je prvi posjed knezova Krčkih, „kolijevka Frankopana“. Davno je bio središte vojne i političke moći koja je sezala sve do Brača i Korčule, no napušten je u 15. stoljeću, te su od njega danas ostale samo ruševine koje su konzervirane.

Na otočiću Košljunu u Puntarskom zaljevu u antičko je doba bio utvrđeni ljetnikovac. Od 9. stoljeća na njemu se nalazi benediktinska opatija, a kasnije franjevački samostan. Košljun je odavno popularno turističko odredište, a posjetitelji uz 400 biljnih vrsta u botaničkom vrtu mogu razgledati i zanimljive zbirke raritetnih knjiga i inkunabula, etnografske zbirke, eksponate životinja.

Ovu utvrdu su knezovi Krčki, kasnije Frankopani, počeli graditi još 1233. godine. Vojno je to bila vjerojatno najsnažnija i najzapadnija njihova fortifikacija nakon što im je Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. darovao Vinodolsku županiju.

Ova je utvrda vjerojatno bila dijelom još rimskih fortifikacija, a u posjed knezova Krčkih dolazi sredinom 13. stoljeća. Napuštena je krajem 18. stoljeća.

Kaštel na Grobniku je bio važna strateška točka još od pradavnih vremena, a u ruke Frankopana došao je također u 13. stoljeću. Grobnik je također jedno od osam mjesta gdje su uređeni interpretacijski centri (Bribir, Čabar, Brod na Kupi, Trsat, Krk, Bakar, Grobnik, Kraljevica).

Iako smješten u idiličnoj crnogoričnoj šumi, kaštel pamti i ratne dane, kada je odolio napadu Osmanlija. U 19. stoljeću su ga u romantičnom duhu onoga vremena obnovili riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger te je dobio svoj današnji oblik.

Mada ovaj dvorac nosi ime Zrinskih, oni su ga dobili od Frankopana tek u 16. stoljeću. Uz kuriju, danas su sačuvani i dijelovi zidina. Današnji je izgled dvorac dobio u 19. stoljeću, a u sadašnjem projektu restauracije je obnovljena vanjska stolarija, uređen je i opremljen interpretacijski centar.

Prvi se put spominje 1558., a nakon propasti urote Zrinsko-frankopanske opljačkan je kao i mnogi drugi posjedi Zrinskih i Frankopana. Današnji je izgled dobio obnovom 1803., kada je bio u vlasništvu grofa Ivana Oršića.