Putinova prijetnja nuklearnim napadom: pitanje crvene linije

Volodimir Zelenski otputovao je u SAD s „planom za pobjedu", ali u Washingtonu nije dobio očekivanu efikasniju vojnu podršku Zapada. Prema želji ukrajinskog rukovodstva, ta podrška bi trebala biti dogovorena na summitu Ukrajine i država NATO-a 12. listopada u Ramsteinu, američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj.

Ukrajina mjesecima vrši pritisak na svoje zapadne partnere da ukinu ograničenja za upotrebu zapadnog oružja u Rusiji. Međutim, velike države NATO-a i dalje oklijevaju, ne žele odobriti projektile dugog dometa za ciljeve u ruskom zaleđu. Njemački kancelar Olaf Scholz opravdava odbijanje „velikim rizikom eskalacije“. Međutim, neki NATO-partneri imaju drukčiji stav.

Putin najavljuje novu nuklearnu doktrinu

U tom kontekstu stručnjaci analiziraju i proširenje ruske nuklearne doktrine. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je proteklih mjeseci više puta prijetio upotrebom nuklearnog oružja i naglasio da postojeća pravila treba prilagoditi „novim okolnostima“.

Krajem rujna ruska državna televizija prenijela je snimke s inače tajne sjednice „Stalnog povjerenstva Sigurnosnog vijeća za nuklearno odvraćanje“. Putin je na toj sjednici rekao da je Rusija proširila spisak vojnih prijetnji protiv kojih bi se nuklearno oružje moglo koristiti u svrhe odvraćanja. Moskva sada može odgovoriti nuklearnim oružjem u slučaju žestokog zračnog napada, bilo da se radi o krstarećim raketama, zrakoplovima, projektilima ili rojevima dronova. Nova pravila važe i za susjednu Bjelorusiju koja sa Rusijom čini Državnu uniju.

Zapad kao cilj ruskih uzvratnih udara?

Aktualizirana doktrina sadrži i direktnu poruku Zapadu: „U aktualiziranoj verziji dokumenta predlaže se da se agresija na Rusiju od strane države bez nuklearnog oružja, ali uz sudioništvo ili podršku neke nuklearne sile, smatra zajedničkim napadom na Rusku Federaciju“, rekao je Putin na sjednici.

Za zapadne nuklearne sile ta nova formulacija mogla bi povećati rizik da postanu cilj ruskog uzvratnog udara. Prilagođenom doktrinom Moskva formalno snižava prag za upotrebu nuklearnog oružja i proširuje svoj manevarski prostor. To znači da bi Moskva mogla odgovoriti nuklearnim napadom već i na masivniji ukrajinski napad dronovima na Rusiju, poput onih koji su već nekoliko puta izvedeni.

Međutim, ostaje nejasno gdje točno leži prag koji bi morao biti prijeđen kako bi Rusija posegnula za nuklearnim oružjem i da li Kremlj to uopće razmatra. Moskva je svojevremeno ukrajinske raketne napade na Krim označila kao „crvenu liniju", ali onda ipak nije došlo do nuklearne eskalacije.

Signal Zapadu

Političari i stručnjaci za sigurnost u prilagođenoj doktrini trenutačno ne vide „revolucionarnu promjenu" i, između ostalog, ukazuju na to da preventivni nuklearni udari nisu predviđeni u doktrini. Međutim, ruski propagandisti i političari proteklih mjeseci više puta su zahtijevali kršenje tog tabua.

U ovom trenutku su ove nove formulacije u doktrini ustvari „signal Zapadu", ocjenjuje litvanski ministar obrane Laurynas Kasčiūnas. Putin se plaši da bi Ukrajina od Zapada mogla dobiti mogućnost za duboke udare na ruskoj teritoriji.

„Putin zapravo priznaje da bi to ozbiljno pogoršalo situaciju za njega. Za nas to znači da bismo trebali Ukrajini dati dugometno oružje, ukinuti geografska ograničenja (za napade), staviti Ukrajini na raspolaganje polovnu opremu ili investirati u ukrajinsku vojnu industriju kako bi sama mogla proizvoditi takvu opremu", rekao je Kasčiūnas za DW.

Kremlj je u međuvremenu reagirao na kritike sa Zapada u svezi s proširenom nuklearnom doktrinom. Prilagođavanje nuklearnog odvraćanja bilo je neophodno, jer se infrastruktura NATO-a sve više približava granicama Rusije, a zapadne sile svojim isporukama oružja Ukrajini žele odnijeti pobjedu nad Moskvom, rekao je Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov.

Duga prethodnica nove orijentacije

Nova orijentacija ruske nuklearne politike započela je još 2000-ih, kada su se pogoršali odnosi Rusije i NATO-a. Moskva je reagirala modernizacijom svog strateškog i taktičkog nuklearnog oružja i prilagođavanjem strategije upotrebe.

Ruski predsjednik Putin je 2020. sveobuhvatno aktualizirao nuklearnu doktrinu. Strategija je postala znatno fleksibilnija i agresivnija. Rusija zadržava sebi pravo da upotrijebi nuklearno oružje ako su zemlja ili njezini saveznici ugroženi konvencionalnim ili nuklearnim napadima. Uloga strateškog nuklearnog oružja, koje može da uništiti čitave države, ostaje središnji element politike odvraćanja.

Istovremeno, naglašava se i značaj taktičkog nuklearnog oružja koje se može koristiti na bojnom polju. Moskva bi koristila taktičko nuklearno oružje ako bi vojni neuspjeh „nepovratno spriječio rusku vojsku da zaustavi veću neprijateljsku agresiju“, izvijestio je „Financial Times" ovog proljeća, koji je, prema vlastitim navodima, imao pristup ruskim tajnim dokumentima iz razdoblja od 2008. do 2014.

*ovaj članak je prvotno objavljen na njemačkom jeziku