Pseća njuška u borbi protiv pandemije

Uspjeh je bio zapanjujući – nakon nekoliko tjedana treninga, psi su gotovo bez greške mogli razlikovati miris urina osoba koje su pozitivne na koronavirus. „Bilo je fantastično vidjeti koliko brzo su naučili prepoznati novi miris", rekla je Ana Hielm-Björkman sa Sveučilišta u Helsinkiju gdje je provedena ova pilot-studija.

Finski stručnjaci su objavili da psi identificiraju „miris korone" jednako pouzdano kao standardni PCR tekstovi koji se primjenjuju posvuda une svijetu. Na redu su dodatne studije i, ako sve bude u redu, primjena u praksi. Slične obuke pasa provode se i u Velikoj Britaniji i Francuskoj.

Još nije jasno koja tvar daje urinu karakterističan miris. Korona-virus ne uzrokuje samo plućne tegobe, nego izaziva oštećenja u bubrezima i drugim organima i to, kako se pretpostavlja, mijenja miris urina.

Traže samo jedan miris

Psi kao detektori bolesti – to nije ništa novo. Već dugo se zna da mogu pomoći u ranom otkrivanju raznih tipova tumora ili Parkinsonove bolesti – prije nego što to može da otkrije ijedan liječnik. „Prema jednoj studiji, psi mogu prepoznati rak dojke s vjerojatnošću od 93 posto, a rak pluća s 97 posto", kaže Luca Barrett koja vodi Njemački centar za obuku pasa kao asistenata.

Psi imaju oko milijun puta bolji njuh od ljudi. Dok čovjek ima oko pet milijuna stanica čula mirisa, jazavčar ima 125 a njemački ovčar čak 220 milijuna. Psi brzo dišu kroz nos – tristotinjak udaha po minuti – i osim toga prostorno razlikuju mirise.

Najpogodnije rase za ovakav trening su labradori i ostali retriveri, koker-španijeli i razne vrste ovčara. Na treningu se jedan pas obučava samo za jedan određeni miris – droga, eksploziv, novac, vatreno oružje ili neka bolest.

Trening se odvija po klasičnom principu nagrađivanja. Kada pas priđe posudu u kojoj je recimo znoj osobe s određenom bolešću, nagrađuje se hranom. Tako se uči da uvijek traga za tim mirisom.

Pomoć na aerodromima?

Iako su psi dokazani pomagači, kao profesionalci češće rade za vojsku i policiju, ali rijetko u medicinskim ustanovama. Kod zagovornika klasične medicine i posebno kod zdravstvenih osiguranja psi nisu omiljeno sredstvo.

Luca Barrett se nada da će, ako se saznanja iz Finske potvrde, psi moći pomoći barem na mjestima gdje je veliki promet ljudi, recimo ispred nogometnih stadiona ili na aerodromima. „Ako pse provedete pored reda putnika koji čekaju, oni mogu razlikovati zdrave od zaraženih", kaže ona. Potencijalno zaraženi bi onda recimo mogli biti poslani na klasičan test.

Također, psi bi mogli pronjuškati zgrade koje su ispražnjene zbog korone, a zatim dezinficirane, poput staračkih domova ili bolnica. Tu bi se onda život mogao vratiti tek kada psi daju zeleno svjetlo.