Prosvjedi u Keniji: generacija Z je izašla na ulice

„Ja sam pažljivo saslušao kenijski narod koji je glasno izjavio da ne želi imati veze sa zakonom o financijama 2024. i ja popuštam“, izjavio je ove srijede (26.6.) kenijski predsjednik William Ruto u svom govoru emitiranom na televiziji. On je najavio da neće potpisati taj zakon te da će on biti povučen. Također je rekao da će pokrenuti dijalog s kenijskom mladeži i poraditi na mjerama štednje, najprije u proračunu predsjednika države. Ušteđenim novcem trebali bi se pokriti deficiti u državnom proračunu.

Predloženi financijski zakon izazvao je masovne prosvjede na ulicama Nairobija i drugih gradova u Keniji. Prosvjedi u Nairobiju su 25. lipnja postali nasilni, a aktivisti za zaštitu ljudskih prava optužili su policajce da su pucali na demonstrante. Novinari su s lica mjesta izvijestili da su vidjeli najmanje tri tijela nakon pucnjave.

Ljuti zbog predloženih povećanja poreza u vezi s krizom izazvanom rastom troškova života, koja je tinjala godinama, prosvjednici su upali u obližnji skupštinski kompleks koji je tada zapaljen.

Generacija Z izlazi na ulice

Hrabri mladi demonstranti iz generacije Z – pojam koji obuhvaća ljude rođene kasnih devedesetih i ranih dvijetisućutih godina – izrazili su svoj bijes zbog toga što vlada u Keniji probleme prebacuje na građane.

„Mi već plaćamo poreze, a oni s tim novcem ne rade mnogo nego kradu. Pa kako da im još vjerujemo", kaže Makena Kahuha, glumica i kreatorica sadržaja za društvene mreže.

I Pamela Muriuki sudjeluje na prosvjedima. Također je razočarana. „Oni daju prednost lojalnosti vladi, a ne biračima koji su za njih glasali“, kaže ona.

Za razliku od prethodnih prosvjeda koje su predvodili članovi oporbe, ove demonstracije su pokrenuli mladi građani koji su skandirali antivladine slogane i nosili transparente protiv novog zakona.

Ovi prosvjedi se razlikuju od drugih masovnih protesta koji su ranije viđeni u Keniji. Ovoga puta mladi demonstranti svojim pametnim telefonima snimaju sukobe s policajcima i objavljuju ih na internetu. Prosvjedi su dobili zamah na društvenim mrežama pod hashtagom #OccupiParliament.

Vlada koja ima financijske probleme ranije je pravdala povećanje poreza nužnim smanjivanjem zaduženja u inozemstvu. Predviđeno je da se povećanjem poreza prikupi oko 2,7 milijardi dolara, što je 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje. Od pandemije covida zemlja se suočava s rastom troškova života. 

Više odgovornosti

Prema riječima Wanjiru Gikonyo, nacionalne koordinatorice Instituta za društvenu odgovornost, inicijative civilnog društva koja radi na dobrom upravljanju, demonstracije su bile uglavnom mirne i za razliku od prosvjeda u prošlosti, mladi su se mobilizirali bez pomoći političara.

„Bilo je vrlo kreativnih glasova. Nažalost, policija je upotrijebila silu protiv mladih ljudi koji su demonstrirali protiv najvažnijeg zakona za svakog građanina, jer se tiče poreza."

Gikonyo je govorila o značaju takvih mirnih prosvjeda. „To nas je naučilo da se nasilni protesti zaista potiču u političkoj areni“, naglasila je ona. „Ali, nasilje u prošlosti bilo je dio strategije mobilizacije, a u osnovi toga je kultura političke mobilizacije i nasilja koja je temelj politike.“

Zaha Indimuli, izvršna direktorica organizacije Amali, koja podržava jačanje mladih i promicanje nacionalnog razvoja, rekla je da vlada mora snositi odgovornost ako upotrijebi silu protiv mirnih demonstranata. „Zašto biste bacali suzavac na ljude koji vam daju povratne informacije? To je mediokritetno i također pokazuje dosta nezrelosti unutar vlade", rekla je ona za DW.

„Trebali bi sjesti s ljudima koji su ih tamo i postavili i riješiti probleme kod kuće, a ne putovati svijetom“, rekla je ona, misleći na predsjednika Williama Ruta.

Pogrešan gospodarski put

Ruto se pokušava pozicionirati u regiji, pa čak i globalno, rekla je Gikonyo. Dakle, ovakvi masovni prosvjedi ne doprinose njegovom imidžu. Gikonyo, kao i drugi, ukazuje na povijest financijske krize, odnosno „vrlo neodgovorno zaduživanje koje su već radile prethodne vlade", koje je nastavljeno pod vodstvom predsjednika Ruta.

Kada je Ruto došao na vlast 2022. godine, njegova administracija je ulagala u mnoge projekte koji nisu bili isplativi, rekla je ona za DW. „Kenijska ekonomija također ima strukturne probleme, visoke troškove električne energije te visoke troškove poslovanja zbog korupcije.”

Kenijsko gospodarstvo je neučinkovito, a aktualna administracija se nije bavila pitanjima duga, ističe Gikonyo. „Zemlja je na pogrešnom gospodarskom putu."

Nedavno je Rutova vlada obećala da će smanjiti poreze, a onda je učinila upravo suprotno bez konzultacija s građanima. Taj potez je izazvao veliku frustraciju u zemlji, gdje se mnogi ljudi već sada bore da sastave kraj s krajem.

Znaci promjena

Nedavni prosvjedi su pokazali da su mladi u Keniji spremni i voljni pojaviti se na društvenim mrežama i javno iznijeti svoje zahtjeve. Vlada već dugo strahuje da bi se društveni mediji mogli koristiti za promociju razdora i zalagala se za to da regulatori pojačaju nadzor.

Gikonyo je puna vjere u budućnost: „Ova revolucija mladih je početak promjene. Ovi mladi ljudi su pokazali starijim generacijama kako se to radi."

*ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom jeziku