Propali srpski ultimatumi u BiH

Iako je bosansko-hercegovačka javnost smatrala da će rekord u održavanju posebnih sjednica prethodnog saziva Narodne skupštine Republike Srpske biti gotovo nemoguće oboriti, trendovi govore da bi se to moglo desiti i prije kraja ovog saziva parlamenta RS-a.

Čak 37 posebnih sjednica u prethodnom sazivu na kojima je uglavnom razmatrana politička situacija i položaj RS te mogućnost izlaska iz BiH, nije donijelo ništa konkretno. Niko se do sada nije povukao, ali su zato nastale krize koje već godinama prolaze kod biračkog tijela, ali i kod međunarodnih predstavnika.

Od OHR-a do Ustavnog suda

Jedan takav ultimatum institucija RS dat Ustavnom sudu BiH da povuče odluku kojom je odlučivanje od sada moguće prostom većinom, a ne obavezno glasovima sudija iz oba entiteta, istekao je krajem tjedna. Zvanična Banjaluka spremila je isti odgovor kao što je to uradila prije nekoliko dana u slučaju visokog predstavnika, kada je zakonom definirala da se odluke OHR-a više neće objavljivati u Službenom glasniku RS.

„Imamo zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda te sigurnosnoj i pravnoj zaštiti lica na koja bi organi BiH pokrenuli pitanje za ono na šta oni igraju. A to je da je nesprovođenje odluke Ustavnog suda krivično djelo. Mi već imamo taj zakon“, kaže predsjednik RS Milorad Dodik, koji je i postavio ultimatum Ustavnom sudu da povuče spornu odluku.

Sjednica kolegija Narodne skupštine zakazana je za ponedjeljak (26.6.), a već narednog dana bit će održana i posebna sjednica s ozbiljnim upozorenjem da se odluke Ustavnog suda neće objavljivati na teritoriji entiteta.

Što se tiče odluka koje je donio ovaj parlament, a koje se odnose na ustavno-pravni poredak BiH, niz je odluka, rezolucija i deklaracija koje definiraju ili povlačenje iz institucija ili vraćanje nadležnosti s države na entitet ili neke druge slične akte.

Vlasti RS dale sebi ultimatum, pa odluke poništile

Tako je još i srpnju 2021. postojao pokušaj obaranja Kaznenog zakon tadašnjeg šefa OHR-a Valentina Incka o negiranju genocida te je dat ultimatum za poništavanje zakona. Zakon je još na snazi, ali se ipak nitko nije povukao iz državnih institucija, kao što je najavljeno.

A krajem iste godine, usvojene su informacije o prenosu nadležnosti iz oblasti indirektnih poreza, odbrane i sigurnosti, te pravosuđa, u kojima je vlast RS otišla korak dalje pa sama sebi dala ultimatum od šest mjeseci da vrati ove nadležnosti na entitet. Nakon toga rok je prolongiran na godinu dana, a na još jednoj posebnoj sjednici parlament je poništio te svoje zaključke.

A u veljači 2022, političko-ekonomska situacija u BiH bila je tema posebne sjednice Narodne skupštine. Nekoliko zaključaka je usvojeno, a odnosili su se na dalje sudjelovanje predstavnika iz RS u državnim institucijama poput državnog parlamenta, Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH. Ništa od tih zaključaka nije realizirano.

Sredinom prošle godine još jedna posebna sjednica, još jedan veto i odbacivanje agremana veleposlaniku Njemačke u BiH. Bio je to diplomatski skandal koji je nedugo nakon toga ipak završen davanjem agremana.

Na kraju, uslijedila je zabrana objavljivanja odluka visokog predstavnika u BiH u Službenom glasniku RS prije nekoliko dana koja je prema stavovima iz OHR-a besmislena. Pred sjednicu na kojoj će se, kako je najavljeno, zabraniti objavljivanje odluka Ustavnog suda, oglasio se OHR: „Politički pritisak iz Republike Srpske na Ustavni sud Bosne i Hercegovine je neustavan i bez pravnog uporišta, a entiteti nemaju ni pravo ni nadležnost ucjenjivati ili kontrolirati njegov rad“, poručeno je OHR-a i dodano: „Osuđujemo najnovije pokušaje vladajuće koalicije u RS da potkopa integritet BiH i onesposobi njene ključne institucije." Reagirao je i ured EU u BiH, upozorivši da je bilo kakav pritisak na Ustavni sud BiH neprihvatljiv.

Sporno imenovanje sudaca

Uzrok aktuelne političke krize u Bosni je problem s imenovanjem sudaca, s obzirom na to da je jedan od dvojice sudaca iz RS u penziji, dok je za drugog Narodna skupština izdala nalog da se povuče nakon što je Ustavni sud donio odluku o državnoj imovini i državi kao titularu.

Sada Dodik želi da se u republici Srpskoj usvoji poseban zakon o Ustavnom sudu BiH. Prema sadašnjim odredbama, koje potječu još iz Daytona, Ustavni sud BiH ima devet sudaca. Četvoricu imenuje Parlament Federacije BiH (FBiH), a dvojcu Skupština Republike Srpske (RS). U praksi se iz FBiH biraju dvije osobe hrvatske i dvije bošnjačke nacionalnosti, dok se iz RS-a biraju dvije osobe srpske nacionalnosti. Troje sudaca imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava – strance koji ne mogu biti iz susjednih zemalja.

Dodik želi zakon kojim bi se strani suci zamijenili domaćim. Spor oko toga unutar BiH traje godinama, a postalo je prvorazredno političko pitanje koje je kulminiralo još prije dvije godine kada je Ustavni sud donio presudu da poljoprivredno zemljište pripada državi, kao jedinom titularu. Time je Ustavni sud oborio zakon RS iz 2019. kojim je bilo definirano da je državno poljoprivredno zemljište na teritoriji RS svojina tog entiteta.

Nakon toga su iz RS nekoliko puta donosili zakone kojima se ponovo definire imovina kao entitetsko vlasništvo, ali je Ustavni sud i te odluke oborio. Zbog svega toga iz RS pod prijetnjom dalje blokade ustrajavaju na tome da se usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH u kojem više ne bi bilo sudija stranaca. Na to, međutim, ne pristaju bošnjački politički predstavnici. Tako da se kriza, sudeći prema ovoj pat-poziciji, nastavlja na neodređeno vrijeme – opet.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu