Priprema li Rusija razmjenu zatvorenika?

U Rusiji sedam političkih zatvorenika već danima nema kontakt s vanjskim svijetom. Ni njihovi odvjetnici niti njihove obitelji ne znaju gdje su.

To su kritičari ruskog režima Vladimir Kara-Mursa, Ilja Jašin, Aleksandra Skočilenko, Oleg Orlov, Lilija Čaniševa, Ksenija Fadejeva i Kevin Lick.

U odgovarajućim popravnim ustanovama, u kojima je njih sedmoro prethodno bilo zatočeno, navodi se da su „prebačeni ​​na nepoznatu lokaciju", prenose ruski mediji.

Stručnjaci, s kojima je DW razgovarao, ističu da ovakvih „odlazaka” političkih zatvorenika nikada u povijesti suvremene Rusije nije bilo. Sumnjaju na prebacivanje na drugu lokaciju ili pripremu razmjene zarobljenika za ruske državljane zatvorene na Zapadu.

"Poticanje terorizma"

Lilija Čaniševa je prva prijavljena kao nestala. Čaniševa je bivša šefica Izbornog stožera sada pokojnog opozicionog političara Alekseja Navaljnog u Ufi. Osuđena je na sedam godina zatvora 2021.

Kada je Čaniševin suprug Almaz Gatin pokušao dostaviti paket za svoju suprugu u kažnjeničku koloniju, saznao je da je ona 26. srpnja prebačena u drugu popravnu ustanovu.

Sud je 2024. povećao kaznu Liliji Čaniševoj na devet i pol godina. Ona je također optužena za "poticanje terorizma". Aktivistica je podnijela molbu za pomilovanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

„Otišao u nepoznatom pravcu"

Također nije jasno gdje se nalazi Ksenija Fadejeva. Kao i Čaniševa, ona je također osuđena na devet godina zatvora zbog „organiziranja ekstremističke zajednice” – znači Izbornog stožera Navaljnog u Tomsku.

Odvjetnici Aleksandre Skočilenko također su uzalud pokušavali uspostaviti kontakt sa svojom klijenticom. Umjetnica služi sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog „lažnih izvještaja” o ruskoj vojsci. U zatvoru su joj se pogoršale kronična oboljenja: bipolarni afektivni poremećaj, crijevna bolest celijakija i srčane mane.

Oporbeni političar Ilja Jašin, koji se nalazio u kažnjeničkoj koloniji broj 3 u Smolenskoj oblasti, također je „otišao u nepoznatom smjeru", navode vlasti. On je 2022. godine osuđen na osam i pol godina zatvora također zbog „lažnih izvještaja” o ruskoj vojsci.

Komunikacija je prekinuta

Također više nema kontakta s bivšim dopredsjedavajućim organizacije za ljudska prava Memorijal Olegom Orlovom. Orlov služi kaznu od dvije i pol godine zatvora zbog „uzastopnog ocrnjivanja” ruske vojske.

Na sličan način je „nestao” i njemački Rus Kevin Lick. Mladić je uhićen na aerodromu u Sočiju u veljači 2023. i osuđen na četiri godine kažnjeničke kolonije. Istraga je otkrila da je fotografirao mjesta razmještanja ruske vojske.

I konačno, oporbeni političar Vladimir Kara-Mursa postao je sedmi „putnik” koji je navodno preseljen na drugu lokaciju. Jedan od Kara-Mursinih odvjetnika to negira. Agenciji Reuters je rekao kako nema pristup svom klijentu.

Odvjetnik jednog drugog zatvorenika, koji je želio da se ne objavljuje njegovo ime, također je za DW rekao da je komunikacija s njegovim klijentom iznenada prekinuta: „Nismo unaprijed obaviješteni ni o kakvim promjenama. Ništa se nije promijenilo ni po pitanju zatvorskih uvjeta."

Ruski odvjetnik u egzilu Ivan Pavlov rekao je za DW da će svaka komunikacija sa zatvorenicima biti prekinuta tijekom njihovog prebacivanja. Naveo je i da konačno odredište osuđenicima zasigurno nije poznato.

Špekulacije o pomilovanju

Zatvorska služba ima pet dana kako bi obavijestila rodbinu gdje se nalazi zatvorenik: „Ali to su neuobičajeni slučajevi, pa možemo zaboraviti na formalne rokove."

Pavlov ne isključuje da će svi „nestali” politički zatvorenici bili odvedeni na jedno mjesto: „Mogli bi ih dovesti u Moskvu, gdje režim jamči apsolutnu tajnost njihovog boravka."

Moguće je da bi oni tu sačekali na razmjenu. Za sve njih mogli bi biti pripremljene putovnice i pomilovanje predsjednika.

Pavlov napominje da je takvo pomilovanje moguće i bez prethodnog zahtjeva za pomilovanje. Tako je bilo i s ukrajinskom pilotkinjom Nadeždom Savčenko.

Kažnjenička kolonija za američkog novinara Gershkovicha

Kremlj je odbio odgovoriti na pitanje ruskog novinara o tome predstoji li razmjena političkih zatvorenika, među kojima je i američki novinar Evan Gershkovich.

Suđenje Gershkovicchu okončano je sredinom srpnja iznenađujuće brzo - za samo dva dana nakon više od godinu dana istrage. Reporter je uhićen zbog navodnog "slučaja špijunaže".

Kremlj je nekoliko puta jasno stavio do znanja da bi htio zamijeniti Gershkovicha za osumnjičenog ruskog obavještajca Vadima Krasikova. Krasikov služi doživotnu kaznu zatvora u Njemačkoj zbog ubojstva jednog ruskog državljanina u berlinskom parku Tiergarten 2019.

Povratak u sovjetska vremena

Aktivistica za ljudska prava iz Berlina Olga Romanova, direktorica zaklade „Rusija iza rešetaka", smatra da postoje svi znaci koji govore u prilog „velikoj razmjeni". Njemačke vlasti su bile umiješane u ovaj događaj, rekla je ona u intervjuu za DW.

Politolog Stanislav Belkovski na svom Telegram kanalu spominje nenajavljeni sastanak Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, koji je održan nedavno na ruskom otoku Valam.

„Moglo se razgovarati o razmjeni Rica Kriegera, njemačkog državljanina koji je osuđen na smrt u Bjelorusiji, za Vadima Krasikova". Ono što je izvanredno, kaže politolog Belkovski, „je da je bjeloruski vladar obećao pomilovanje za Krigera poslije sastanka s Putinom 30. srpnja”.

Ruski politolog Dmitrij Oreškin također vjeruje da je moguća razmjena zatvorenika. On to vidi kao pokušaj ruskih vlasti da ožive sovjetsku praksu. Oreškin ukazuje na to da Kremlj svim sredstvima želi vratiti navodnog agenta FSB-a Krasikova, koji "predstavlja veliki značaj za mafijaški sustav i njegovo samopotvrđivanje."

Prema Oreškinu, moguća razmjena bi se mogla promatrati kao „potraga za bazom za pregovore". Opcija razmjene zarobljenika bi se lokalnom stanovništvu također mogla prodati kao „pobjeda”.