1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okolišGlobalno

Prijelomne točke klimatskih promjena

11. prosinca 2023

Znanstvenici žučno raspravljaju o ključnim aspektima u procesu klimatskih promjena. Novi izvještaj po prvi put sažima trenutno stanje i također pokazuje kako bi ti aspekti mogli pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

https://p.dw.com/p/4ZskK
Ledeni brijeg usred mora
Topljenje leda, samo jedan od aspekata klimatskih promjenaFoto: M. DeFreitas /blickwinkel/imago images

Znanstvenici koji proučavaju klimatske promjene još od ranih 2000-tih raspravljaju o ključnim aspektima koji utječu na klimatske promjene.  u Zemljinom sustavu. Tada su istraživači predvođeni Johannom Rockströmom i Timothyjem Lentonom definirali devet odgovarajućih prijelomnih aspekata među kojima su topljenje ledenih pokrova na Sjevernom i Južnom polu, krčenje Amazonske prašume i slabljenje tzv. termohalinske cirkulacije, kako se naziva kombinacija strujanja u četiri od pet oceana.

Prema tom konceptu, ako kod ovih aspekata dođe do prekretnica, ta će promjena biti nepovratna. Slika šalice kave koja stoji na stolu često se za to koristi u klimatskim istraživanjima. Ona se naime može dugo gurati preko ruba stola, a da ne padne. U nekom trenutku je toliko preko ruba stola da se prevrće i pada.

Novo izvješće o prijelomnim aspektima

Jedan novi izvještaj, "Global Tipping Points Report", sada sažima istraživanja o prijelomnim aspektima iz posljednjih godina. Na izvještaju je radilo više od 200 istraživača iz 26 zemalja. Projekt je vodilo Sveučilište Exeter, a sufinancirao Bezos Earth Fund.

Autori ne dolaze samo iz znanosti koje se bave klimom, nego istražuju i društvene promjene. Zbog toga novi izvještaj po prvi put pokazuje kako se takozvane "pozitivne" točke preokreta mogu suprotstaviti klimatskim promjenama. To bi mogle biti, na primjer, klimatski prihvatljive tehnologije i ponašanja koja se - prema teoriji prijelomne točke  - šire sve brže i brže nakon određenog stupnja.

Prema ovom izvještaju, obnovljivi izvori energije već su dosegli ovaj prag postajući sve isplativiji. Dalji primjeri uključuju e-mobilnost i vegansku prehranu. Primjerenija slika za sve to bile bi poredane domino pločice. Ako se jedna sruši, to pokreće druge, moguće pozitivne promjene jer se i sva ostala domina neumoljivo ruše.

Šuma s putem koji vodi kroz nju
Krčenje Amazonske prašume - prijelomna točkaFoto: Eraldo Peres/AP Photo/picture alliance

Velike razlike oko prijelomnih točaka

Među istraživačima je sporno u kojoj su mjeri ove prijelomne točke prikladne za komuniciranje kada je riječ o klimatskim rizicima i njihovo objašnjenje. Znanost se ne slaže oko broja prekretnica u Zemljinom sustavu. Novi izvještaj govori o 25 prijelomnih aspekata u Zemljinom sustavu, Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime (PIK) piše o 16 takvih prijelomnih točaka pri čemu neke prijelomne točke imaju samo regionalne posljedice, a druge globalne. Helmholtz Climate Initiative na svojim stranicama navodi pak 14 ovakvih točaka.

U svom četvrtom izvještaju o procjeni iz 2007. godine, Svjetsko vijeće za klimu (IPCC) također je pokušalo istaknuti ono što se već znalo o prijelomnim aspektima. Reto Knutti, klimatolog s ETH-a Zürich bio je jedan od autora. On kaže: "Bilo je dosta nejasnoća. Zato je tekst kratak." Jedan od najpoznatijih njemačkih istraživača klime, Mojib Latif, meteorolog i oceanograf iz Centra za istraživanje oceana GEOMAR Helmholtz, također naglašava: "Koncept prekretnica je dobar samo onoliko koliko se raspravlja i o njegovoj nesigurnosti."

Nesigurnost na primjeru AMOC-a

Sam Latif je istraživao Atlantsku meridijalnu preokretnu cirkulaciju (AMOC) - sadašnji sustav struja koji uključuje Golfsku struju, poznatu kao grijač u Europi. Studija iz Danske objavljena u srpnju predviđa da bi ovdje moglo doći do prijelomne tačke već sredinom stoljeća. Koristeći simulacijske modele, istraživački dvojac izračunao je da postoji 95 posto vjerojatnosti da će se kolabiranje dogoditi između 2025. i 2095. godine.

Na pitanje o studiji, drugi su se znanstvenici izrazili kritički. Jedan od njih je Jochem Marotzke, direktor Instituta Max Planck za meteorologiju u Hamburgu. On je, kako sam kaže, jedan od prvih Nijemaca koji se u doktorskoj tezi 1985. pozabavio ovim pitanjem: "Ne znamo gdje smo kada je riječ o AMOC-u. Danska studija je primjer činjenice da se istraživanje prijelomne točke uvijek usredotočuje i ovisi o pretpostavkama." I drugi istraživači ističu da je neodrživa tvrdnja da će AMOC kolabirati u ovom stoljeću.

Muškarac s kravatom govori u mikrofon s oznakom Deutsche Wellea
Teško predvidljive varijable - Mojib LatifFoto: DW

Međuovisne varijable

Međutim, Svjetsko vijeće za klimu pretpostavlja da je vrlo vjerojatno da će oslabiti do kraja stoljeća. U eseju iz 2017. Latif je došao do istog zaključka. No, napisao je da koliko će to slabljenje biti u priličnoj mjeri ovisi o tome hoće li se i koliko brzo otopiti led na Grenlandu. Latif time ukazuje na temeljni problem u istraživanju prijelomnih točaka: postoje mnoge varijable koje uvjetuju jedna drugu.

To je prije svega teško kada je riječ o ekološkim sustavima poput Amazonske prašume, smatra klimatolog Knutti. Kako temperatura raste, biljke u prašumi isparavaju više vode, što je predvidljivo. Ali kako se ljudi ponašaju, koja područja krče, koje životinjske vrste nestaju zbog nedostatka staništa i u kojoj mjeri to utječe na stabilnost Amazone? I PIK piše o djelomično nejasnoj situaciji u regiji koja je važna za globalnu klimu.

Nedostaju podaci i tehnika

Još jedan problem s istraživanjem prijelomne tačke je nedostatak podataka, kaže Knutti. Promatranje oceana je složeno i skupo. Led oko polarnih ledenih kapa često se promatra s pomoću satelita. Studije se također oslanjaju na temperaturu mora. Za kombiniranje podataka potrebna su superračunala velike računalne snage.

Istraživači klime uglavnom se slažu oko toga da se grenlandski ledeni pokrov na Arktiku kao i led na zapadu Antarktika smatraju kritičnim područjima. Jer kako se atmosfera zagrijava, tako i svjetski oceani postaju topliji. To dovodi do otapanja podnožja ledenjaka na zapadnom Antarktika koji se protežu u more.

Tek nedavno je jedna britanska studija došla do zaključka da je dio ledenog grebena na zapadnom Antarktiku, Amundsenovo more, već dosegao kritičnu točku. PIK također piše da je prijelomna točka možda već postala neizbježna za glečer Thwaites u Amundsenovom moru. Naime jednom kada zaštitni štit ledenih pokrivača nestane, unutarnji glečer također dolazi u dodir s toplijim morem i otapa se.

Kolabiranje ćemo prepoznati tek kada se dogodi

No procjenjuje se da bi trebalo najmanje 500 do 13 000 godina da dođe do kolapsa tj. prijelomne točke. „Ove rezultate je vrlo teško razumjeti ako ih promatramo s gledišta trajanja ljudskog vijeka", naglašava Hermann Lotze-Campen, voditelj odjela za istraživanje klimatske otpornosti u PIK-u. Zato je važno razumjeti: "Nećete moći točno reći unaprijed kada će doći do prekretnice, nego tek nakon toga!" Ali jedno je jasno: "Sa svakom desetinom stupnja (zagrijavanja), povećava se vjerojatnost da će se dogoditi jedna ili više od ovih prijelomnih točaka." A spriječiti to je iznimno važno. Jer, kako naglašava Knutti: "To je poput šalice za kavu, čak i ako ne znamo kada će pasti. Znamo što se tada događa: šalica se razbije."

Posljedice kolabiranja

Ako ledeni pokrivač zapadnog Antarktika potpuno nestane kao rezultat ovog procesa, javlja se takozvana povratna veza leda i albeda, tj. Količine svjetla koju neka površina reflektira: ako ima manje ili nimalo bijelog snijega i nema svijetlog leda, manje se sunčeve svjetlosti reflektira, a tamna površina ispod upija više sunčeve topline. To ubrzava topljenje leda, uz zagrijavanje uzrokovano stakleničkim plinovima koje je stvorio čovjek.

Svjetsko vijeće za klimatske promjene došlo je do zaključka da bi topljenje ledenog pokrivača na zapadnom Antarktiku uzrokovalo porast globalne razine mora za više od tri metra. Kad bi se sav grenlandski led otopio, iznosio bi sedam metara. A obje prijelomne točke, ona na Grenlandu i ona na zapadnom Antarktiku, možda su već prijeđene. PIK ih definira za globalno zagrijavanje između 1,5 i tri stupnja.

Zračna slika glečera na južnom polu
Glečer Thwaites na AntartikuFoto: NASA/Zumapress/picture alliance

"Društvo treba rješenja”

No, unatoč tim rezultatima, prema Marotzkeu, ne bi se trebala stvoriti slika po kojoj klima sada "izmiče kontroli i svijet se bliži kraju". Latif također naglašava: “Svijet ne propada zbog 1,5 stupnjeva.” Panika, kaže on, nije dobar savjetnik. Jer čak i kad bi se uskoro dostiglo zagrijavanje od 1,5 stupnjeva, svaku desetinku stupnja iznad toga treba pod svaku cijenu izbjeći. Lotze-Campen naglašava: "Ali imam osjećaj da mnogi ljudi to doživljavaju kao: Ionako više ništa ne možemo učiniti."

Iz tog razloga Latif također odbacuje komunikaciju koja predviđa katastrofu. Već 1986. magazin SPIEGEL je na naslovnici objavio sliku katedrale u Kölnu napola uronjene u nabujalo more. Opis slike: Klimatska katastrofa. I od tada se, kaže Latif, ništa nije dogodilo.

I autori “Global Tipping Point Reporta” također još jednom naglašavaju da politika, istraživanje i društvo sada moraju djelovati zajednički. U najboljem slučaju, to bi moglo pokrenuti daljnje pozitivne poluge koje bi preokrenule situaciju.

Latif naglašava: "To vam je kao kad se vozite autocestom po gustoj magli, a ispred vas je negdje zastoj kojem ne znate početak. Tada ipak ne jurite kao da sutra ne postoji. " Knutti kaže da je istraživanje prijelomnih točaka u Zemljinom sustavu ključno. Bez toga, kaže, ne bismo bili ovdje gdje smo danas. Ipak, ono što društvo treba su rješenja, poručuje on.

Janina Schreiber (ARD)

Klimatska kriza: Kako smog ili vrućina utječu na vrhunski sport?

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu